Proizvodnja će ove godine biti za 29 posto niža nego u 2020. i dosegnut će 33,3 milijuna hektolitara. U odnosu na prosjek u proteklih pet godina bit će manja za četvrtinu.

"Proljetni mrazevi smanjili su dobar dio proizvodnje i ona će biti najniža u povijesti, slabija nego u 1991. i 2017. godini", navelo je ministarstvo u priopćenju.

Proizvodnja je i u te dvije godine trpjela zbog oštrog proljetnog mraza, napominje Reuters.

Ovogodišnje gubitke produbit će pojava bolesti vinove loze, ističu u ministarstvu.

U kolovozu ministarstvo je procijenilo da će proizvodnja vina ove godine pasti od 24 do 30 posto, na 32,6 do 35,6 milijuna hektolitara.

Gotovo sve domaće vinogradarske regije našle su se na udaru nepovoljnih vremenskih uvjeta, ali u različitom intenzitetu, objavilo je ministarstvo.

Tako bi proizvodnja u regiji Champagne trebala pasti za 36 posto uslijed obilnih ljetnih oborina koje su pogodovale razvoju plijesni i povećale gubitke povezane s mrazom. Plijesan izaziva sušenje grozdova i lišća, podsjeća Reuters.

Proizvođači su u srpnju upozorili da bi čak polovina berbe mogla biti izgubljena, iako opskrba tržišta neće biti ugrožena zahvaljujući zalihama iz prethodnih godina.

Regija Burgundy-Beaujolais također je teško pogođena i njezina bi proizvodnja trebala biti gotovo prepolovljena u odnosu na 2020. zbog mraza, tuče i bolesti koji su uništili dobar dio uroda burgunca, priopćilo je ministarstvo.

U regiji Bordeaux proizvodnja bi trebala pasti za četvrtinu. Područje Sauvignona teško je pogodio mraz pa će se smanjiti proizvodnja bijelog vina, dok je sorta grožđa merlot, koje se osobito koristi u proizvodnji vina zaštićenog porijekla iz Saint-Emiliona i Pomerola, pretrpjela napade bolesti.

Najveća proizvodna regija, Languedoc-Roussillon, bilježit će 32-postotni pad u odnosu na prošlu godinu, pri čemu je dodatnu štetu izazvala suša, napominju u ministarstvu.