Želimo stvoriti kvalitetan okvir za suvremeno tržište rada, izmjene ZOR-a održavaju duh vremena i odgovaraju na ključne izazove s kojima se suočavaju radnici i poslodavci, istaknuo je Piletić predstavljajući u Saboru zakonski prijedlog.

Radnik će moći dodatno raditi za drugog poslodavca bez odobrenja matičnog poslodavca

„Živimo u izazovnim vremenima, iz jedne krize ulazimo u drugu, zato moramo poduzeti sve moguće korake kako bismo tržište rada učinili otpornijim”, kazao je.

Napomenuo je da su izmjene zakona rezultat intenzivnog dvogodišnjeg rada ministarstava i suradnje sa socijalnim partnerima, a na prijedlog je stiglo 774 komentara od kojih je značajan dio (146) prihvaćen. Najavio je i skoru izradu novog cjelovitog ZOR-a.

Novi ZOR donosi ograničavanje sklapanja ugovora na određeno vrijeme, reguliranje rada od kuće, rada na daljinu i rada putem digitalnih platformi, novi način obavljanja stalnih sezonskih poslova, koji uključuju i rad na neodređeno vrijeme te mogućnost zakonitog rada izvan sezone.

Osim toga, radnik će moći sklopiti ugovor o dodatnom radu za drugog poslodavca, bez odobrenja matičnog poslodavca. Riječ je o pojedincima koji žele raditi dodatno i zaraditi bez reguliranog odnosa, moći će uz puno radno vrijeme raditi dodatno osam sati tjedno, pojasnio je Piletić.

Osnovna plaća neće smjeti biti manja o zakonski minimalne plaće pa će osobe zaposlene na niže plaćenom radnom mjestu osjetiti efekt te novine kroz rast plaće. Naime, dodaci koji su ranije dodavani na osnovnu plaću nižu od minimalne nisu u praksi dovodili do povećanja plaća, kaže ministar.

„Osobama s 15 godina radnog staža mjesečna plaća će nakon izmjena zakona biti gotovo 300 kuna veća”, istaknuo je.

Članovima sindikata potpisnika kolektivnog ugovora povoljnija materijalna prva

Radi poticanja duljeg ostanka u svijetu rada miče se pravo na otkazni rok i otpremninu radnicima koji već ostvaruju uvjete na starosnu mirovinu.

Također, članovi sindikata potpisnici kolektivnog ugovora moći će za sebe urediti povoljnija materijalna prva, čime se potiče sindikalni rad i učlanjivanje u sindikate.

„To nije gušenje sindikalnih sloboda, upravo suprotno”, ustvrdio je Piletić odgovarajući na primjedbe Ružice Vukovac (Za pravednu Hrvatsku).

Dok su vladajući hvalili izmjene kao sveobuhvatne i kao odgovor na nove uvjete i izazove na tržištu, oporba je imala niz zamjerki ocijenivši da neće zaštiti radnike već omogućiti još veće izrabljivanje.

Dodatni rad nije stvar želje nego nužnost, pola zaposlenih prima manje od 6300 kuna, od toga ne mogu živjeti pa zato traže dodatni posao. Sada se govori kako će ih se izrabljivati do smrti umjesto da osiguramo da osnovna plaća bude veća, rekao je Peđa Grbin (SDP).

Je li poziv vatrogascu uznemiravanje u njegovo slobodno vrijeme

Njegova stranačka kolegica Andreja Marić upitala je zašto nije uvedena odredba da poslodavac ne smije zvati radnika izvan radnog vremena.

'Na to pitanje nema jednoznačnog odgovora. Slažem se da slobodno vrijeme treba biti slobodno, no što će reći vatrogasac koji dobije poruku da mora izaći na požarište, je li to uznemiravanje u njegovo slobodno vrijeme? Postoji niz situacija u kojima to ne bi bilo moguće zakonski provesti", odgovorio je Piletić.

Katarina Peović (RF) smatra da zakon omogućava oduzimanje 30 posto plaće pod nejasnim uvjetima, tjera radnike na rad u tjednu bez odmora i prebacuje troškove rada od kuće na radnike. 

„Zavjetovali ste se Svetom Josipu, zaštitniku radnika, a ovaj zakon ne štiti radnike”, poručila je ministru Piletiću.