Kada je bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić prošlog petka na istražnom povjerenstvu za Agrokor odgovarao na pitanja o političkoj pozadini bujanja Todorićeva carstva u 90-ima, nekoliko puta sugerirao je da bi za svjedoka trebalo pozvati Većeslava Račkog, 'koji je dobro informiran o privatizaciji banaka'. Riječ je o čovjeku kojeg Mesić poznaje praktički od rođenja i osobi koja je ukazivala na suspektnu privatizaciju hrvatskih banaka
Većeslav Rački ima bankarski sustav u malom prstu te je, iako je već zagazio u deveto desetljeće, za tportal progovorio o onom zbog čega ga je Mesić istaknuo kao mogućeg dobrog svjedoka u priči oko nastanka Agrokora. Ovaj diplomirani ekonomist i menadžer u vrijeme Jugoslavije radio je po Africi za Ingru i Končar, potom i za američku tvrtku 3M, a u 90-ima bio je član Nadzornog odbora Zagrebačke banke.
Pitamo ga o kreditima koje je Zagrebačka banka u to doba davala tvrtkama Ivice Todorića, no detalja se ne sjeća. Zna samo to da su pojedine Todorićeve tvrtke bile kreditirane. 'Nemam interesa ni obaveze prema Agrokoru, no puno znam o bankarstvu', kaže nam.
vezane vijesti
Naime 1999. postao je stečajnim upraviteljem osječke Gradske banke. Tih godina u stečaj su otjerane još tri velike slavonske banke: Županjska, Vukovarska i vinkovačka Cibalae banka.
Rački je više od deset godina bio stečajni upravitelj Gradske banke, a u tom periodu došao je do saznanja o svjesnom uništavanju domaćih banaka od Hrvatske narodne banke kako bi se one prodale stranim financijskim ustanovama, što se kasnije doista dogodilo. Rački je tvrdio da je Marko Škreb, guverner HNB-a od 1996. do 2000. godine, odgovoran za propast ukupno 24 banke te da je pripremao teren za one inozemne. Protiv Škreba je podignuo i kaznenu prijavu.
'Rušenje bankarskog sustava u Hrvatskoj je najgore što se moglo dogoditi. Bankarstvo je medij kroz koji se mora provući gospodarenje, a ovdje gospodarenje nije bilo bitno. Bankarski sustav je napravio najveću štetu vezanu uz pretvorbe, lopovštinu', ogorčeno govori Rački.
A da je s osječkom Gradskom bankom uspio ono što HNB nije uspio ili želio, pokazuje podatak da je naplatio većinu potraživanja koja je HNB proglasio nenaplativima te je banka u stečaju poslovala s velikom dobiti.
Iako u stečaju, Rački je ostvario 72 milijuna kuna novih prihoda, od čega je 57 otišlo na pokrivanje troškova stečaja, dok je 15 milijuna ostalo banci kao zarada, pisao je svojedobno Nacional.
Rački, koji je rođen u Orahovici, isto kao i Mesić, uvidio je da postoji prostor za razvoj slavonskog gospodarstva uz banku koja bi to poticala. Godine 2003. na Pantovčaku je svojem 'prijatelju od rođenja', kako kaže, Stjepanu Mesiću prezentirao ideju Agrobanke s trojicom ekonomskih stručnjaka: Branimirom Lokinom, Dragom Jakovčevićem i Ivanom Lovrinovićem, istim onim koji danas sjedi u povjerenstvu za Agrokor kao saborski zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku.
'Tražio sam da se uspostavi Agrobanka, a ovi koji su drmali bankarstvom nisu to dopustili. Bili su u poziciji da mogu vladati bankarskim tržištem i to su i činili. Banke su to sprečavale, onemogućile, nisu dale priliku da se drugačije postupi u bankarskom sustavu', kaže Rački za tportal. Napominje da je 'Slavoniji time samo želio vratiti ono što je njezino'.
Dvije godine kasnije, dakle 2005., kandidirao se i za osječkog gradonačelnika na listi Demokratskog centra (DC) i Hrvatskih demokršćana. Političku platformu gradio je na izraženom regionalizmu i tvrdio da Slavonija može napraviti gospodarski bum i revitalizirati sve svoje resurse, no da se tim procesom ne može upravljati iz Zagreba.
