Nikola Grmoja iz Mosta kazao je kako za svjedoka predlaže Vladimira Šeksa za kojeg ima dokument da je bio upoznat s nepravilnostima u Agrokoru u 90-im godinama. Predložio je da svjedoči i predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Milijan Brkić iz HDZ-a kazao je na to da je mislio da se povjerenstvo neće baviti demagogijom i politikanstvom i da je prilikom osnutka povjerenstva rečeno da će se baviti počecima koncerna Agrokor.

On je pak predložio da se za svjedoka zove bivšeg premijera Franju Gregurića te direktore Agencije za restrukturiranje i razvoj, institucije koja je prethodila Fondu za privatizaciju: Zdravka Mršića, Juricu Pavelića i Zlatka Matešu. Predložio je i da se sasluša Željka Rohatinskog, nekadašnjeg savjetnika Ivice Todorića i bivšeg guvernera HNB-a i Rudu Mikulića. Na popis je dodao i Stjepana Ercega, Željka Olujića, Krunislava Olujića te Nikicu Valentića.

Ivan Lovrinović je predložio da se za svjedoke pozovu svi bivši ministri financija, Borislav Škegro, Zoran Jašić, Martina Dalić, Božo Prka, Ivan Šuker, Mato Crkvenac...Da se pozovu predsjednici uprava Zagrebačke banke i Privredne banke, Franjo Luković i Božo Prka, potom Ante Samodol, te svi guverneri HNB-a: Željko Rohatinski, Boris Vujčić i Marko Škreb...Ustvrdio je da je problem Lex Agrokora toliki da će na njemu kad-tad pasti ova Vlada.

'Sada radimo slijedećih šest mjeseci. Nastojat ćemo što bolje obavljati posao', kazao je na početku sjednice povjerenstva Orsat Miljenić, predsjednik povjerenstva za Agrokor.

Predstavnici vladajućih bili su protiv ovog prijedloga svjedoka, nakon čega se razvila rasprava treba li svjedoke zvati kronološkim redom ili ne. SDP-ov Gordan Maras HDZ-ovcima je ironično kazao da mogu pozvati i Luku Modrića za svjedoka.

Svjedočio Stjepan Mesić

Prvi je svjedoku pitanja postavio Nikola Grmoja iz Mosta. Pitao ga je za navode iz knjige Josipa Manolića o crvenim tajkunima i desnim tajkunima iz 90-ih. 'Kojoj je struji pripadao Ante Todorić?', pitao je Grmoja. Mesić odgovara da novac nema mirisa pa nema noiti ideologije. To su ljudi koji su se našli u prilici da povećaju svoje bogatstvo i profitiraju na privatizaciji. Pogrešno je bilo ići u privatizaciju u vrijeme kada se Hrvatska branila', kazao je Mesić.

Na pitanje je li poznavao Antu Todorića, kaže da ga je poznavao još od vremena kada je bio predsjednik općine Orahovica, poslije 1965. 'Sreo sam ga poslije Hrvatskog proljeća u Staroj Gradiški. Često smo šetali i razgovarali. Ja sam prije njega izašao i onda sam posjetio njegovu obitelj. Kanije smo se još jednom sreli', prisjetio se.

Na Grmojino pitanje je li se zalagao da Ante Todorić postane prvi ministar poljoprivrede u hrvatskoj Vladi, Mesić kaže da je predlagao sve kandidate. 'Skoro 50 posto njih nisu bili članovi HDZ-a, uzimali smo kompetentne ljude i smatra sam da je Ante Todorić kompetentan za vođenje poljoprivrede', kazao je Mesić.

Ante Todorić izračunao je da može jako dobro zaraditi kao uzgajivač cvijeća, dodao je bivši predsjednik RH. Na pitanje o donacijama, Mesić kaže da u vrijeme prvih izbora nije bilo potrebe za donacijama od privatnika, već da su većinu donacija dobivali iz dijaspore. U drugim kampanjama su se uključile i domaće firme, malo je njih koje nisu donirale.

Na pitanje je li Ivica Todorić financirao Mesićevu predsjedničku kampanju, kazao je: 'Moju kampanju financirali su mnogi. To je sve evidentirano. Mi smo tražili znajući da će se pojaviti neki Grmoja, tražili smo da revizija utvrdi točno tko je što dao. Neki skupa s vama bi me htjeli umočiti', dodao je Mesić.

Pitanje je postavio Ivan Lovrinović iz Promijenimo Hrvatsku kojeg je zanimala priroda pretvaranja društvenog vlasništva u privatno. 'Kupovalo se temeljem garancija sumnjivih banaka', kazao je.

Marija Jelkovac (HDZ)  pitala ga je o privatizaciji Konzuma. Mesić je pričao potom o računima u Klagenfurtu s kojih su otišli milijuni na privatne račune. 'Ja sam inzistirao da se provjeri odlijev novaca iz Hrvatske. U Privrednoj banci su računi o nabavi vojne opreme i oružja...Tamo se vodi da su dignuti miliuni, no nije napisano što se za to kupilo', kazao je Mesić ne odgovorivši na pitanje o Konzumu. 'Nije moj posao da ulazim u pojedina poduzeća. Ako vidim da je nešto nezakonito, tamo gdje sam mogao, ja sam reagirao', kazao je Mesić .

Jelkovac nije bila zadovoljna odgovorom. 'Nikada mi nitko nije donio nikakav dokument kojim bi obrazložio nezakonistost bilo koje radnje, pa ni te. Da sam dobio, reagirao bih', tvrdi Mesić.

Prisjetio je da je najveći utjecaj na prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana imao Borislav Škegro, a politički Ivić Pašalić. Tvrdi da svi privatizcijski potezi morali biti amenovani u Uredu predsjednika.

Dodaje da Ivica Todorić nikada od njega nije tražio uslugu. 'Bio sam impresioniran razvijem Agrokora i nisam dobivao primjedbe na koji način se taj proces odvija', kazao je Mesić.

Milijan Brkić (HDZ) dodao je kako 'častan čovjek poput Mesića, koji je bio najbliži Tuđmanov suradnik, nikada ne bi šutke gledao pretvorbeni kriminal već da bi HDZ napustio prije 1994. godine'.

Mesić je kasnije, odgovarajući na pitanje, kazao kako je 2000. imao neslužbenu informaciju iz koncerna o velikom zaduživanju na inozemnom tržištu.

Nikola Grmoja pitao ga je je li Ivica Todorić bio gost na njegovim rođendanskim proslavama u vrijeme dok je bio predsjednik RH. 'Ne sjećam se', kazao je.

Milijan Brkić pitao ga je je li imao ikakva saznanja o kriminalu u poslovanju ili stvaranju koncerna Agrokor. 'Da sam imao informaciju, otišao bi DORH-u, no kao građanin sam sumnjao da se privatizacija odvija kriminalno', kazao je.

Podsjetimo, Miljenić za tportal je ranije rekao kako nije realno očekivati da će se Ivica Todorić odazvati pozivu za svjedočenje.

Njegov otac Ante Todorić primio je poziv za svjedočenje, ali se i ispričao. Tvrdi da zbog bolesti danas ne može svjedočiti pred istražnim povjerenstvom.

Stjepan Mesić, predsjednik prve hrvatske Vlade (1990.), prema dostupnim informacijama, odazvat će se pozivu istražnog povjerenstva.

Nakon Mesića pred istražno povjerenstvo za Agrokor u utorak 7. studenoga pozvani su Josip Manolić (u 11 sati), Milan Kovač (13 sati) i Ivan Penić (15 sati).

Manolić je bio predsjednik druge hrvatske Vlade (kolovoz 1990./srpanj 1991.). Penić je bio šef Fonda za privatizaciju (od 1993. do 1995.), a kasnije ministar privatizacije i upravljanja državnom imovinom. Na tom mjestu ga 1996. godine zamjenjuje Milan Kovač.