Prema rezultatima EUROSTUDENT istraživanja provedenog u 28 europskih država u razdoblju od 2016. do 2018., hrvatski studenti su na samom začelju kada je u pitanju visina mjesečnih prihoda, a studentski se poslovi trenutno obavljaju na temelju odredbi Pravilnika o posredovanju pri zapošljavaju redovitih studenata koji je na snazi još od 1996. godine.

Novi Zakon o obavljanju studentskih poslova mogao bi donijeti pozitivne promjene za 160.000 studenata u Republici Hrvatskoj kojima se posredstvom studentskih servisa godišnje isplati milijardu kuna.

Najveća novost je mogućnost obavljanja studentskih poslova za sve studente koji nisu u radnom odnosu, uključujući i one izvanredne kojih je čak 7.000 peticijom zatražilo pravo na rad preko student servisa. Definirana je i minimalna satnica, pravo na plaćenu pauzu te 50 posto veća naknada za blagdane, nedjelje, noćni rad i prekovremene sate.

Posrednici i poslodavci će biti obvezni isplatiti novac za obavljeni posao najkasnije petnaest dana od njegovog završetka te usmjeriti naknade za posredovanje u poboljšanje studentskog standarda u vidu kvalitetnijeg smještaja studenata, prehrane i kulturnih i sportskih aktivnosti namijenjenih isključivo studentima, a predviđena kazna za neizvršavanje ovih obveza iznosi 100.000 kuna.

Nakon što je radna skupina odradila svoj posao i završetka javne rasprave 9. prosinca 2017., nacrt prijedloga bio je spreman i zakon je trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2018., no to se nije dogodilo.

Hrvatski studentski zbor je s ciljem žurnijeg usvajanja Zakona pokrenuo i kampanju #namajebitan, u kojem su ukazali na važnost promjena definiranih novim zakonom o studentskom radu.

'Postojeći propisi nisu dostatni u rješavanju problematike studentskog rada, a broj stipendija i drugih izvora prihoda studentima nije dovoljan za pokrivanje troškova studija i života, stoga itekako pozdravljamo što je Zakon o obavljanju studentskih poslova napokon upućen u daljnju proceduru', zaključuje predsjednik Hrvatskog studentskog zbora Stjepan Ćurčić.

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja na naš upit o razlogu kašnjenja donošenja novog zakona odgovorili su kako je 'na javnu raspravu pristigao velik broj komentara, prijedloga te napomena u pogledu korekcije ili nadopune određenih odredbi predloženog zakona. S obzirom da je u izradi konačnog prijedloga Zakona sudjelovao velik broj dionika, zbog dodatnog usuglašavanja, procedura se odužila', ali nisu komentirali kritike novog Zakona koje je uputio Forum mladih SDP-a.

Ako sva nadležna tijela prihvate Nacrt prijedloga Zakona o obavljanju studentskih poslova, Vlada bi ga zatim trebala uputiti u Sabor, a studentima i dalje preostaje da iščekuju usvajanje i primjenu boljih rješenja za rad preko student servisa.