U jeku rata u Izraelu i Palestini tekst je izazvao nemalu pozornost jer tvrdi i da je Biden ovu poruku gotovo neuvijeno prenio samom Netanyahuu na nedavnom susretu, kada mu je poručio da 'treba razmisliti o poukama koje želi prenijeti svom eventualnom nasljedniku', pored toga što ga je pozvao da 'vrlo pažljivo' pristupi obračunu s Hamasom i posveti se onome što će doći naklon toga - ostvarenju ideje o dvije države, izraelske i palestinske. Nakon objave članka službeni izvori iz Bijele kuće uvijeno su demantirali tvrdnje da se očekuje kraj karijere najdugovječnijeg izraelskog premijera i kazali da se SAD fokusira isključivo na trenutnu krizu na Bliskom istoku.

'Sadašnji i bivši američki visoki dužnosnici potvrdili su stav američke administracije da Netanyahu neće još dugo ostati na funkciji. Očekuje se da se radi o mjesecima, odnosno najkasnije do završetka prve faze izraelskih operacija u Gazi, no treba uzeti u obzir i nepredvidivost izraelske političke scene', stoji u tekstu koji je objavio Politico.

Amerikanci, tvrdi se, nipošto ne mogu zanemariti činjenicu da se izraelski premijer drži odgovornim za vojne i sigurnosne propuste uoči Hamasovog krvavog pohoda na Izrael 7. listopada, kada je ubijeno više od 1400 i oteto oko 250 osoba, ali i da je njegov rejting mjesecima prije toga bio na izuzetno niskim razinama zbog predlaganja zakona koji su se smatrali antidemokratskima, a onda i masovnih prosvjeda Izraelaca koji su tražili njegov odlazak. Ovaj koktel nezadovoljstva radom vlastitog premijera, smatraju, u idućem vremenu bit će sve snažniji i sve otrovniji za Netanyahua.

Netanyahu i Biden osobno se poznaju već desetljećima i odnosi su na površini bliski, no ispod nje valjaju se njihova duboka neslaganja: Netanyahu je otvoreno podržavao politiku bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, a žestoko je kritizirao nuklearni sporazum s Iranom postignut u doba Baracka Obame, kojemu je Biden bio potpredsjednik.

'Njegovi tvrdolinijaški stavovi nimalo se ne sviđaju Bidenu i njegovim suradnicima, koji se i dalje zalažu za stvaranje palestinske države, a izazvao je i reakciju pokušajem zadiranja u pravosuđe, koji se smatra napadom na izraelsku demokraciju. Po mišljenju američkog predsjednika, oni su omeli njegovu vladu i učinili je nespremnom za Hamasov napad 7. listopada', sugerira Politico. Tvrdi se da o političkim promjenama u Izraelu američki dužnosnici razgovaraju s pripadnicima vlasti i oporbe te se poimence spominju sadašnji član Netanyahuove vlade Benny Gantz, bivši premijer Naftali Bennett, vođa opozicije Yair Lapid i drugi. Netanyahu je, jasno, odmah nakon Hamasovog pokolja dobio nedvosmislenu podršku SAD-a i Bidena, no sada se pojavljuju strahovi da on svoju političku budućnost pokušava vezati uz rat, pa čak i da će zbog toga pokušati dovesti do njegove eskalacije.

'Nije tajna to da Joe Biden i Benjamin Netanyahu ne pripadaju istim političkim opcijama i da se njihovo viđenje Bliskog istoka dramatično razlikuje, ali da bi se u ovom trenutku - u vremenima koja su jedna od najgorih u posljednjim desetljećima i kada Iran preko svojih proxyja u Gazi, Libanonu, Siriji, Iraku i Jemenu predstavlja enormnu prijetnju stabilnosti Bliskog istoka i geopolitičkim interesima Amerike, dakle da bi se u takvom trenutku odvijali procesi u kojima jedna država nastoji ukloniti demokratsku vlast svoga bliskog saveznika - meni se to ne čini vjerojatnim i mogućim', kaže za tportal orijentalist, politolog i profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Boris Havel.

'Da, u posljednje vrijeme dolazilo je do velike diskrepancije između američkih i izraelskih viđenja političkih procesa, zaoštrile su se ideološke pozicije, a u samom Izraelu događale su se stvari koje mogu destabilizirati društvo iznutra, ali u odnosu na trenutnu situaciju - to je kao da se, kolokvijalno rečeno, bavimo posjekotinom na ruci osobe koja je doživjela srčani udar. Prioriteti su jasni', dodaje Havel.

On upozorava da je jedno od ključnih razilaženja SAD-a i Izraela nastalo oko odnosa prema Iranu, za koji Amerika očekuje da će se 'pacificirati ili civilizirati' ako mu se ugađa, dok Netanyahu s nizom sunitskih arapskih zemalja smatra da treba nastupiti oštrije jer se radi o državi koja je ključna u zaoštravanju odnosa diljem Bliskog istoka, a oni se potom prelijevaju na globalnu razinu. To se, kaže Havel, dokazalo i iranskim izvozom oružja u Rusiju za potrebe agresije na Ukrajinu.

'Demokratske administracije u SAD-u posljednjih godina nastoje ugoditi svojim neprijateljima, pa i onima koji ih otvoreno mrze, što u isto vrijeme - htjeli ili ne htjeli - dovodi do zaoštravanja odnosa s prijateljima. Donald Trump to nije radio, nego se prema prijateljima odnosio kao prema prijateljima, dok je za neprijatelje bilo jasno da će platiti cijenu. Tu je korijen trenutnih neslaganja vodstva Izraela i SAD-a', objašnjava Havel.

No slabljenje izraelske političke scene i obrane zemlje aktivnostima SAD-a, dodaje, u ovom trenutku ne čini se nimalo izglednim - 'premda je Joe Biden već povlačio krajnje nepromišljene poteze i na unutarnjem i na vanjskom planu'.

'Izraelci imaju izrazito veliko povjerenje u institucije svoje države, a koje je prvi put bilo poljuljano nakon rata 1973. godine, kada je kao posljedica toga prvi put na vlast došla konzervativna opcija. Nema sumnje da će se po završetku ovog rata cijeli politički, vojni i sigurnosni establišment naći pod ozbiljnom kritikom i da će to trajati godinama - ali ne, to se sada neće dogoditi jer su Izraelci puno pametniji. Vlada i ratni kabinet neće se mijenjati u trenucima u kojima vojska tjera Hamas iz njegovih jazbina i tunela', uvjeren je Havel.