Imenovanje Nadzornog odbora, kao ključnog tijela koje bi u budućnosti trebalo nadgledati rad Uprave HRT-a, od strane Sabora, smanjenje minutaže za marketing sa 12 minuta na devet, odnosno četiri u terminu od 18 do 22 sata, te pretpostavka da svi koji su spojeni na električnu mrežu imaju televizor odnosno radio prijamnik što automatski povlači za sobom i plaćanje pretplate, a podatke o tome HRT-u bi trebao dostavljati HEP, prema mišljenju brojnih stručnjaka sporni su dijelovi konačnog prijedloga Zakona o HRT-u koji bi uskoro trebao pred Vladu i Sabor.

Stručnjakinja za medije s koparskog Fakulteta za društvene znanosti doc. dr. Sandra Bašić Hrvatin upozorava da konačni prijedlog Zakona o HRT-u 'previše politizira imenovanje članova budućeg NO-a'.

'Ono što prijedlog Zakona o HRT-u jasno ne definira je sukob interesa (ne samo političkih, nego i ekonomskih) budućih članova NO-a i previše politizira njihovo imenovanje. Kada govorimo o javnom RTV servisu imamo u mislima to da je u vlasništvu svih građana Hrvatske, da se financira iz njihovih pretplata i da nije izborni plijen političkih stranaka. Zakon ne smije biti zakon vladajućih ili opozicije.

Politička suglasnost oko njegove neovisnosti i javne uloge mora biti iznad parcijalnih interesa stranaka.

U suprotnom primjeru imat ćemo politički zakon, koji će pri imenovanju vodećih ljudi javnog servisa slijediti političke interese i posljedično promijeniti javni u politički servis', smatra Bašić Hrvatin

I dok potrošačke udruge smatraju da je članak 34. prijedloga Zakona protuustavan te da krši Zakon o zaštiti osobnih podataka jerih HEP ne bi smio prosljeđivati HRT-u Bašić Hrvatin podsjeća da model naplate pretplate od svih kojih su spojeni na električnu mrežu postoji i u Sloveniji te da on u zemljama EU nije uobičajena praksa, ali nije ni izuzetak.

'U Sloveniji se smatra da pretplatu plaća svaka pravna ili fizička osoba koja je registrirana kao korisnik ili potrošač električne energije u javnoj električnoj mreži, osim u slučaju da predloži pismenu izjavu da ne koristi nikakvu napravu kojom može primati, gledati, slušati ili na bilo koji način koristiti programske sadržaje javnog servisa. Plaćanje pretplate je stvar javne kulture Neke države uopće nemaju negativnih sankcija za neplatiše jer ljudi jednostavno plaćaju pretplatu', ističe Bašić Hrvatin

Rezanje marketinških minuta posebno je pogodilo Prisavlje, a u obranu postojeće minutaže stali su i Hrvatsko društvo nezavisnih televizijskih producenata, Hrvatski audiovizualni centar i brojni drugi, dok s druge strane Koordinacija komercijalnih medija predvođena Marjanom Jurlekom već mjesecima tvrdi da HRT dampinškim cijenama oglasa uništava privatne medije te da javnom RTV servisu postupno, tijekom četiri godine, treba ukidati oglašavanje.

Bašić Hrvatin podsjeća da u EU postoje različiti primjeri kako se financira RTV servis i koliko reklama se unutar jednog sata može vrtjeti.

'Postoje države u kojima javni servis nikada nije smio imati reklame i države u kojima je to pravo izjednačeno s pravom komercijalnih radiotelevizija. EU nema jasnog zahtjeva po tom pitanju osim maksimalno dozvoljenog opsega reklama u Direktivi o audiovizualnim uslugama.

Ne znam zašto se hrvatska Vlada u prijedlogu Zakona o HRT-u odlučila za takvo smanjenje količina reklama. Osobno mi se to čini kao nepromišljen potez. Ne znam na temelju kojih ekonomskih podataka se smatra da će se višak novca za reklame automatski preusmjeriti na druge medije', upozorava Bašić Hrvatin i dodaje da bi puno korisnije bilo da oni koji su za to zaduženi kontroliraju učinkovitost korištenja sredstava i sankcioniraju Upravu HRT–a ako to ne poštuje, nego da se pitanje funkcionalnosti potrošnje novca rješava smanjenjem reklama.

Uz to dodaje da sve radijske i televizijske postaje koriste frekvencije koje su javno dobro te su dio svog programskog vremena dužne namijeniti javnom interesu.

'Zanima me da li Vijeće za elektroničke medije nadzire kako se koriste te frekvencije i u slučaju ostalih medija', zaključila je Bašić Hrvatin