Na sjednici su rezimirali zbivanja u proteklim tjednima, od kojih je najvažnije spajanje Pelješkog mosta, rekao je premijer i dodao kako su se dotakli i izuzetne turističke sezone, prenosi N1.

'Očekujem da sutra na novoj karti ECDC-a hrvatska obala ostane u narančastom, što je signal pouzdanih dolazaka u Hrvatsku, uspješnije sezone i većih prihoda', rekao je Plenković.

'Govorili smo i o situaciji u Afganistanu. Ona ima tri točke – učiniti maksimalan napor da se svi hrvatski državljani vrate od tamo, što se i dogodilo, svi su se uspješno vratili', rekao je zahvalivši partnerima na prijevozu.

Potom je dodao: 'S tim je povezana želja Hrvatske da u prvoj fazi primimo 20-ak osoba koje su radile ili su na neki drugi način bili povezane s Hrvatskom i da pomognemo dijelu ljudi koji su radili za diplomatska predstavništva. Trebamo vidjeti kako će se dalje razvijati situacija i, najvažnije, pitanje novog migracijskog vala koji bi mogao utjecati i na Hrvatsku.

Jučer je održan prvi sastanak ministara vanjskih poslova, sad traje sastanak unutarnjih poslova. Učinit ćemo sve da Hrvatska štiti granice, da se izbjegne veći izbjeglički val koji bi destabilizirao situaciju u Europi. Vlada sutra ima sjednicu.'

Na pitanje o zajedničkoj migracijskoj politici EU-a rekao je: 'Vidjet ćemo. Sad je to teško reći. Afganistan je jedna od zemalja odakle je velik broj ilegalnih migranata dolazio, a vodit ćemo računa o tome da štitimo granicu i da izbjegnemo ljudske tragedije. Probat ćemo pomoći, osobito ženama, novinarima, svima koji bi sad mogli biti ugroženi. Treba pomoći ljudima koji su sudjelovali u procesu izgradnje države. O tome se operativno još nije razgovaralo.'

O ministru Mariću rekao je: 'Mislim da je ta priča zatvorena, on je komunicirao o kome se radi, obavijestio je i Povjerenstvo. Vlada je izrazito otvorena, unaprijed kažemo gdje tko ide na godišnji. Mislim da je dobro da je kazao ime, ali detalje ne znam.'

Prokomentirao je i situaciju s koronavirusom i cijepljenjem: 'Živimo u vremenu u kojem mlade generacije koje ne gledaju dnevnike, ne kupuju novine, informiraju se u informacijskom silosu u pametnim telefonima, a to su uglavnom društvene mreže i internet. To je svugdje problem. Cijepljenje je ogledalo svih nas. Nismo bili agresivni, nije bilo policijskih satova. Zašto se ljudi odlučuju ne cijepiti? Meni je žao, to mi nije čudno, ali mislio sam da ćemo biti brži. Mislili smo da će ih biti više od 50 posto koji neće dvojiti, sad ispada da ih je više, a 85 posto novozaraženih u protekla dva tjedna je necijepljeno, kao i više od 80 posto preminulih. Brojke govore za sebe. Cjepivo je tu da štiti, a ako se i zarazite, proći ćete bez težih posljedica i simptoma. Napravili smo maksimum koji smo mogli.'

Na pitanje je li se moglo ići ozbiljnije prema određenim dijelovima društva: 'Ne znam tko nakon godinu dana ne zna da postoji Covid, da je teška bolest, da može umrijeti… Treba više poštovanja prema društvenoj odgovornosti. Ovo je najveća zdravstvena ugroza u posljednjih sto godina, pandemija koja je ugrozila svijet, da sad netko kaže da nije u toku, to ne pije vodu… Ljudi neće.'

Naglasio je da će se pratiti podaci o broju hospitaliziranih, možda i više nego zaraženih.

O potporama poduzetnika rekao je: 'U ovim okolnostima, kad je ostao samo mali dio njih koji ne radi, sve ostalo funkcionira normalno. Važno je da radi gospodarstvo, proizvodnja, da se normalno krene u školsku godinu, da je turizam dobro prošao, odlični smo. Ako ostane, ostat će minimalno samo za one kojima je potrebno. Kad nema mjera, nema potpora. Dok ima mjera, malom dijelu poslovnih subjekata treba pomoći.'

Apelirao je na sve da se cijepe, ali i da budu oprezni, posebno kad se više počnemo okupljati u unutrašnjim prostorima.