Epidemija ospica, koja već mjesecima hara Srbijom, u kojoj je odnijela i jedan dječji život, a proširila se i na Sloveniju, vrlo lako mogla bi doći i do Hrvatske zbog sve lošije procijepljenosti stanovništva. Do prije šest godina protiv ospica, rubeole i zaušnjaka bilo je cijepljeno 95 posto djece, a sada svega njih 89 posto, s tendencijom daljnjeg pada
Ospice su visokozarazna bolest koju širi virus, a prenosi se izravnim kontaktom i zrakom. Može se spriječiti sigurnim i učinkovitim cijepljenjem, no zbog nedovoljne procijepljenosti ostaje jednom od najvećih ubojica djece širom svijeta.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), stanje procijepljenosti u Hrvatskoj najgore je u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj, a slijede Osječko-baranjska i Primorsko-goranska županija.
vezane vijesti
Cijepljenje protiv ospica, prema kalendaru cijepljenja, provodi se u dva dijela - zajedno sa zaušnjacima i rubeolom (MO-PA-RU) - nakon navršenih 12 mjeseci života (primovakcinacija), a potom u prvom razredu osnovne škole (revakcinacija).
U 2016. godini (još nema podataka za 2017., op. a.) odziv na cijepljenje protiv ospica najgori je bio u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, poražavajuće niskih 64,4 posto - od 1133 djece cijepljenju je pristupilo njih tek 730.
Zakonski propisani minimum koji je potreban kako se bolest ne bi širila među stanovništvom je najmanje 95 posto.
>>> Prvi epidemiolog Hrvatske raskrinkava pet mitova protivnika cijepljenja
Slijedi Splitsko-dalmatinska županija, u kojoj se nije cijepilo više od tisuću djece - od previđenih 4344 njih tek 3042 ili svega 70 posto.
Loše je stanje i u Osječko-baranjskoj županiji (86,3 posto cijepljenih) i Primorsko-goranskoj (84,2 posto). Najbolja procijepljenost cjepivom MO-PA-RU je u Koprivničko-križevačkoj županiji (98,1 posto). Ondje je od 982 upisana primovakcinaciju primilo 963 djece.
Zanimljivo je to da je procijepljenost u spomenutim županijama s niskom procijepljenošću niža u urbanim središtima.
Ukupno, na razini Hrvatske, procijepljenost protiv ospica, zaušnjaka i rubeole iznosi 89,6 posto. Situacija je znatno bolja u slučaju revakcinacije (96 posto), dakle kod onih koji su već primili prvu dozu prije šest godina. Iz tih je podataka vidljivo kako je kampanja protiv cijepljenja, koja se temelji na teorijama zavjere, a u Hrvatskoj traje posljednjih nekoliko godina, uzela maha.
Godina 2016. bila je peta godina zaredom u kojoj se smanjuju cjepni obuhvati.
Dodatnu zabrinutost stvaraju džepovi niske procijepljenosti, koji mogu biti podloga za nastanak manjih ili većih epidemija ospica i drugih sada potisnutih bolesti, navodi HZJZ u ljetopisu koji je izdan potkraj 2016. godine.
>>> Necijepljenje dovelo do epidemija ospica, i Hrvatska na popisu
>>> U Srbiji bjesni epidemija ospica, provjerili smo kakvo je stanje u Hrvatskoj
>>> Pošast necijepljenja širi se Europom, pogledajte tko su predvodnici bune
Svake godine u Hrvatskoj imamo pojedinačne slučajeve ospica importirane iz drugih zemalja, no zasad nije dolazilo do većeg širenja infekcije među stanovništvom, osim 2015. godine, kad je zabilježeno 206 slučajeva ospica.
Europska agencija za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) početkom prošle godine upozorila je na to da je u 14 europskih zemalja zabilježeno više od 1500 slučajeva ospica zbog sve većeg broja necijepljenih osoba, a među njima je i Hrvatska.
I tijekom 2017. godine zabilježeni su slučajevi obolijevanja od ospica u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Tada je zabrinutost izrazio i ministar zdravstva Milan Kujundžić, najavivši dodatna cijepljenja.
U prethodnih deset godina, osim epidemijske 2015. godine, najgora je bila 2008., kad je zabilježen 51 slučaj zaraze ospicama. S druge strane 2013. godine nije zabilježen nijedan slučaj zaraze.
I cijepljenje protiv drugih opasnih bolesti bilježi značajno opadanje.
Protiv difterije, tetanusa i hripavca 2016. godine cijepljeno je ispod potrebnih 95 posto, što jamči potpuno suzbijanje bolesti među stanovništvom.
Prema podacima iz ljetopisa HZJZ-a, primovakcinacija je pokrila 92,8 posto populacije, a revakcinacija još manje, 87,4 posto.
Poražavajuće je to što je postotak cijepljenih protiv dječje paralize također u padu (i primovakcinacija i revakcinacija su malo ispod 93 posto), a pao je i postotak cijepljenih protiv hepatitisa B. Revakcinacija osnovnoškolaca protiv hepatitisa B je na razini od 96,3 posto, dok je prvu dozu koja se daje dojenčadi primilo 92,9 posto djece.
I u ovom slučaju najmanji je odziv u spomenute četiri županije. Cijepljenje protiv tuberkuloze, koje se obavlja u bolnici neposredno nakon rođenja, na razini je 98,7 posto i jedino je provedeno u 2016. godini s rezultatima procijepljenosti iznad minimuma od 95 posto.
