Sastanak u sklopu službenog posjeta Šmihala Hrvatskoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u srijedu poslijepodne okupio je više od 30 predstavnika hrvatskih tvrtki koje rade s Ukrajinom. Među njima su bili iz DOK-ING-a, Podravke, JANAF-a, Spana, Orqe, Končara i drugih, te iz HGK, a pozvani su da iz prve ruke, od ukrajinskog premijera Šmihala čuju kakvo je stanje u Ukrajini i što planiraju sada i kada rat završi.

Premijer Plenković istaknuo je da je Šmihalov posjet Hrvatskoj još jedna prilika za produbljivanje i gospodarske suradnje dvije zemlje.

'Sada se robna razmjena Hrvatske i Ukrajine kreće oko 140 milijuna eura, a s potencijalom je da bude i veća', kazao je Plenković.

Podsjetio je da je Hrvatska u dvije-tri godine došla na trag realizacije svih svojih ciljeva, od ulaska u EU, eurozonu, Šengen i drugih, a sad čeka i ulazak OECD. Za gospodarski rast u 2023. rekao je da je bio 3,6 posto, a da se za 2024. još čeka 4. kvartal, te će se vidjeti, dodajući i da je hrvatski rast četiri puta brži od prosjeka EU i eurozone. Najvažnijim je ocijenio i što se radi na povećanju plaća i mirovina te infrastrukturnim projektima za bolji život stanovnika, a najavio je i da će ovih dana, na Vladi, imati i 'neke mjere.'

Šmihal pozvao hrvatske tvrtke na suradnju

Premijer Šmihal istaknuo je da se dosadašnje ratne štete u Ukrajini procjenjuju na oko 600 milijardi eura, a to će se, kako je rekoa, sigurno i udvostručiti zbog obnove stambenih i mnogih drugih objekata razorenih u ratu. To znači, kaže, da će Ukrajini trebati sveobuhvatna obnova i sva moguća suradnja i potpora EU-a i njezinih članica, a iako je još rat, pozvao je hrvatske tvrtke na suradnju, da u Ukrajini otvaraju radna mjesta i zajedničke tvrtke. Šmihal je poručio da Ukrajina treba i njihove tehnologije, kao i iskustva u i nakon rata, u obnovi nakon rata i nakon potresa.

Među područjima koja bi po njemu mogla biti zanimljiva za poslovnu suradnju naveo je humanitarno razminiranje. Oko toga već surađuju s DOK-ING-om, kojem se zahvalio na strojevima i drugoj pomoći, a važnim je izdvojio i energetiku i obnovu energetskih postrojenja, pri čemu, unatoč zelenim koncepcijama koje se uvode, još uvijek i u Ukrajini i Europi plin ostaje glavni energent. S te strane smatra važnom i suradnju s LNG-jem u Hrvatskoj, za ulazak plina i mogućnosti skladištenja u plinskim skladištima u Ukrajini, što može pridonijeti i sigurnosti u Europi.

Rekao je i da su pozvali inozemne partnere na crpljenje plina u toj zemlji, kao i na suradnju u obrambenoj industriji, koju su povećali šest puta otkako je počeo rat. Moguću suradnju s hrvatskim tvrtkama vidi i u području dronova, dodajući da su početkom rata, prije tri godine u Ukrajini imali pet dronova, a sada ih imaju 1,5 milijuna, za koje sve sami proizvode.

I poljoprivreda i prehrambena industrija pružaju velike mogućnosti suradnje, a Šmihal je naglasio da su im velika tržišta u Africi i na Bliskom istoku, ali i da ne žele prodavati samo sirovinu nego i proizvode dodane vrijednosti. Suradnja je moguća i u području morskih puteva, u farmaciji, civilnoj zaštiti u ratu, a istaknuo je i da ih zanimaju hrvatska iskustva i da žele učiti od Hrvatske o brzoj obnovi te pridruživanju NATO-u.

Šmihal je rekao i da očekuju financijsku pomoć od EU, sredstva od povratka konficirane imovine od strane Rusije i ratne odštete, koju će od Rusije tražiti i pravno. Europskoj komisiji, dodao je, predlažu i osnivanje posebnog fonda za tvrtke za obnovu Ukrajine.

Zaključno je poručio da Hrvatska nije samo država partner nego i prijatelj, da se dvije zemlje trebaju međusobno podržavati, zahvalivši hrvatskim tvrtkama, premijeru, vladi i narodu za pomoć, razumijevanje i podršku.