'U ovom sazivu Sabora vidjet ćemo puno novih lica, sastav će biti nešto mlađi, a dobra vijest je i da će po svemu sudeći biti znatno više žena. Događa se i smjena generacija, pa ćemo viđati sve manje ljudi s karijerom u bivšoj Jugoslaviji ili one koji su bili bitni u devedesetima, a to je također značajno za cijelo društvo', smatra Višeslav Raos.

'Sabor bi mogao biti dinamičan i ne bih isključio prešetavanje. Nisam siguran hoće li Domovinski pokret dočekati Božić u jednom, dva ili tri kluba', dodaje ovaj analitičar i potom daje svoje predviđanje za samog Plenkovića.

'Pitanje je kako će se ponašati ako bude u komotnijoj situaciji nego dosad i ukoliko o sebi bude razmišljao kao o jedinom osim Sanadera koji je dobio drugi mandat: hoće li biti arogantniji ili će možda odlučiti provesti reforme i postići rezultate koje dosad nije mogao? Dakako, sve ovisi i o tome čekaju li nas ove jeseni ekonomski jad i čemer kao posljedica pandemije koronavirusa.'

Raos se slaže s mišljenjem da je Hrvatska očigledno skrenula udesno, kao što se pretpostavljalo, mada se u zeleno-lijevoj koaliciji pojavila i ozbiljna lijeva alternativa koja će svoj procvat vjerojatno doživjeti na lokalnim izborima iduće godine, pogotovo uzevši u obzir potpun potop Milana Bandića.

'Na nacionalnoj razini ne treba podcijeniti činjenicu da Hrvatskoj slijedi popis stanovništva, a krug ljudi oko Škore i Penave sasvim sigurno će tu temu pokušati predstaviti i nametnuti kroz prizmu dvojezičnosti, zastupljenosti predstavnika nacionalnih manjina i slično, umjesto kroz demografiju. Popis stanovništva mogao bi biti u fokusu u idućem razdoblju', predviđa Raos.

On upozorava na izlaznost birača koja je ponovno pala čak i u odnosu na 2016. godinu, premda su se tada održavali ponovljeni izbori i građani su već bili zasićeni politikom.

'Bilo je jasno da su Plenkoviću i HDZ-u odgovarali što raniji izbori, prije nego što se snađu nove opcije, a bilo je jasno da će dio građana nagraditi barem prvi, uspješan dio borbe protiv koronavirusa - jer na drugi dio zbilja postoje ozbiljne kritike. Očigledno je računao na nešto nižu izlaznost jer ona ide u korist strankama s mašinerijom na terenu, a njemu u prilog ide i činjenica da ne znamo čekaju li nas najesen zbilja gadni ekonomski rezultati.

S druge strane, Davor Bernardić ponovno je bio široke ruke prema koalicijskim partnerima koji očito ipak nemaju toliku težinu, slaganjem izbornih lista izostavio je dosta eksponiranih ljudi koji su se uvrijedili, a sve je rezultiralo teškim i ipak neočekivanim porazom. Nove opcije centra i ljevice možda su oduzele dio birača SDP-a, ali rekao bih da su prije svega privukle nove birače, one koji na izbore dosad uopće nisu izlazili. U Europi već odavno postoji trend propasti tradicionalnih socijaldemokratskih i uzleta novih lijevih stranaka', upozorava Raos.

'Domovinskom pokretu dogodio se dvoznamenkast broj mandata, kao što su i najavljivali, ali vrlo lako može se dogoditi i da ne bude potreban za slaganje parlamentarne većine. Ako ne bude u poziciji uvjetovati, to definitivno nije Škorina pobjeda', dodaje on.

U političkoj kombinatorici koja slijedi on vidi i mogućnost koju se dosad smatralo malo vjerojatnom:

'Most se oporavio na nacionalnoj razini, posebno u Dalmaciji, a premda tvrde da ostaju u oporbi, treba ipak razmotriti mogućnost da im Plenković ponudi pristanak na neke zahtjeve na kojima inzistiraju, pa da pristanu sudjelovati u vlasti. Ne bih to otpisao do kraja', zaključuje Raos.