Plenković je rekao da razumije Švedsku i Finsku, dodavši da te zemlje žele štit kolektivne sigurnosti. Rekao je da ne zna što će predsjednik Zoran Milanović reći na sastanku NATO-a u Madridu, javlja HRT. Milanovićev stav oko uvjetovanja ulaska Švedske i Finske u NATO rješavanjem statusa Hrvata u BiH ocijenio je neprihvatljivim iz nekoliko razloga, uključujući političke.

'To se ne radi nekome s kim si u Europskoj uniji. Dakle, mi gradimo Pelješki most i novcima švedskih poreznih obveznika, da budemo sasvim tu jasni. Jednom kad si u Uniji, imaš solidarnost kao glavno načelo i poštuješ se i pomažeš', rekao je Plenković. Poručio je i da se on godinama trudi više nego bilo tko na našoj sceni da se popravi položaj Hrvata u BiH.

Na pitanje može li se očekivati da bi Hrvatska 1. siječnja mogla ući i u eurozonu i u Schengen, Plenković je odgovorio potvrdno.

'Može, pa to je glavni cilj', dodao je. Plenković je između ostalog naglasio važnost političke stabilnosti.

'Kad osigurate političku stabilnost, a to je ovo što ja držim jako čvrsto u svojim rukama - to je tih 77 ruku u Saboru, jer bez te stabilnosti nema ničega, ne bi bilo ni eurozone, ni Schengena, ni kreditnog rejtinga, ničega toga ne bi bilo. Ovdje bi vladala neka nestabilnost, ne bi se znalo kud idemo', rekao je premijer. Govoreći o kreditnom rejtingu, rekao je da smo otklonili sa sebe etikete koje su crveno svjetlo ulagačima.

'Doveli smo zemlju u klub onih gdje je biznis s pouzdanima', rekao je Plenković. Osvrnuo se i na inflaciju, rekavši da Vladin paket mjera nije učinio da taj problem nestane, ali je ublažio njegov efekt.

'Mi želimo sada pomoći našim građanima, pomoći gospodarstvu, smanjiti udar ovoga trenda inflacije, osigurati opskrbu energentima', rekao je Plenković. Pritom je istaknuo kako je na Europskom vijeću rekao da su zapadna društva razmažena društva - nemaju svi isto, ali svi mogu imati sve.

'Mi nismo navikli više na vrijeme '82., '.83. i redukcije, svaki drugi dan, par nepar, red za kavu, red za deterdžent', dodao je.

Rekao je i da ne vidi problem nestašica hrane, ali da vidi problem rasta cijena.

'Ako porastu te neke temeljne sirovine, onda je tu efekt cijena na građanina takav da on to osjeti', dodao je Plenković.

Poručio je da svi u lancu moraju biti odgovorniji, dodajući da je ovo vrijeme krize, a ne uobičajenog biznisa, gdje netko traži svoju zaradu.

'Ovdje se svi moraju stisnuti. Ako se u Njemačkoj i Francuskoj apelira - spustite temperaturu grijanja kad bude sezona grijanja za dva stupnja ne biste li tako uštedjeli energiju... Ako bude takva situacija, ako troškovi budu takvi, moguće je da idu i takve preporuke. Mi to do sada nismo trebali, međutim, sve je to na stolu', rekao je Plenković, dodajući da je ovo trenutak velike globalne energetske krize.