"Hrvatska Vlada će biti oslonac razvoju općina, gradova i županija kao što je bila i do sada jamčeći političku stabilnost, kao temeljni preduvjet ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske", rekao je Plenković na sjednici Nacionalnog odbora HDZ-a na kojoj je predstavio program za lokalne izbore.

Također, na sjednici su predstavljeni i HDZ-ovi kandidati za županije i gradonačelnike središta županija.

Ova Vlada iznalazi rješenja za sve izazove i krize, a tako će biti i ubuduće

Plenković je poručio kako je ova Vlada, kada god bude neka kriza, a tako će biti i ubuduće, biti Vlada koja će iznalaziti rješenja za sve izazove s kojima će se suočiti, kao i s onima s kojima su se suočili zadnjih godina.

Istaknuo je kako sa žele nastaviti dijalog između središnje vlasti i gradova, općina i županija, središta te napraviti dodatne iskorake u funkcionalnoj i fiskalnoj decentralizaciji.

Premijer Plenković je naveo kako su novi Zakon o financiranju lokalne i područne samouprave te različiti oblici jačanja prihodovne strane jedinica lokalne samouprave, doveli do toga da su njihovi prihodi danas 2,1 milijardu eura veći, nego što su bili prime osam i pol godina.

HDZ sada ima vlast u 75 posto županije te u oko 45 gradova

Plenković je naglasio i da sada HDZ ima vlast u 75 posto županije te u oko 45 gradova.

Uz to, HDZ treći mandat za redom obnaša vlast na nacionalnoj razini te imaju 50 posto zastupnika u Europskom parlamentu.

Osvrćući se na ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske poručio je kako žele da slabije razvijene županije "dignu", u smislu njihove ekonomske i socijalne snage, kvalitete života te prometne povezanosti i sl.

"Zato nastavljamo s posebnim programima, poput projekta Slavonija koji je do sada pokazao sjajne rezultate, projekta Sjever, projekta Dalmacija, Lika, Gorski kotar, Karlovačka županija i Banovna", rekao je Plenković.

Plenković najavio razvojni okvir i za središnju i jadransku Hrvatsku

Najavio je i da će u predstojećem razdoblju, kada budu donosili novi zakon o regionalnom razvoju, napraviti okvir i za središnju i jadransku Hrvatsku kako bi im pomogli u razvoju.

Uz to, posebnu brigu će voditi i o potpomognutim brdsko-planinskim i otočnim područjima, istaknuo je.

Briga o svim generacijama građana, jačanje obitelj kroz niz demografskih mjera

Predsjednik Vlade i HDZ-a poručio je i da će brinuti o svim generacijama građana, jačati obitelj kroz niz demografskih mjera te će raditi na pomoći umirovljenicima.

Plenković je naveo kako se danas u županijama koje su za to aplicirale, gradi 18 centara za starije osobe te će se nastaviti i s izgradnjom veteranskih centara, kojih će izgraditi još pet.

Osvrćući se na važnost projekata vezanih uz infrastrukturu, premijer je najavio da će uložiti ogromna sredstva u zdravstvo te će napraviti i KBC Osijek. Uz to, dovršit će mrežu brzih cesta koje će povezati županije koje su u 'podređenom' položaju u odnosu na mrežu autocesta i brzih cesta.

"Zajedničkim radom želimo omogućiti da naši sugrađani imaju veće plaće i mirovine te da napravimo ogromne zajedničke iskorake u rješavanju politike priuštivog stanovanja i rasta standarda"; poručio je predsjednik Vlade i HDZ-a.

Plenković je posebno izdvojio obrazovanje, rekavši da se u ovom desetljeću ulaže 2,7 milijardi eura u izgradnju, obnovu i dogradnju obrazovne infrastrukture (vrtića, škola, ulaganja u visoko obrazovanje i sl).

Vezano uz proces obnove istaknuo je da se do sada u njega uložilo već 3,6 milijardi eura, od čega je nešto više od dvije milijarde bilo uloženo u obnovu Zagreba.

Daljnja ulaganja u poljoprivredu

Plenković je najavio i daljnja ulaganja u poljoprivredu.

"Želimo da pregovore, koji će uslijediti od ljeta ove godine na financijskom sedmogodišnjem okviru od 2028. do 2034., vodimo na uključiv način i da se Vlada založi za ostatak snažne kohezijske politike, snažne poljoprivredne politike. Ali i da u izmijenjenim uvjetima znamo na koji način iznaći sredstva za pitanje suzbijanja ilegalnih migracija i pitanje jačanja obrambenih sposobosti kao i jačanja konkurentonosti", rekao je.

Naveo je da će EU u 2028. krenuti s vraćanjem kredita NextGeneration, a to znači da će od godišnjeg proračuna EU od 180 milijardu eura oko 20 do 30 milijardi eura godišnji ići na isplatu tih obaveza.