Plenković je na početku podsjetio da se nalazimo u 'europskom tjednu', u kojem obilježavamo obljetnicu pobjede nad fašizmom ali i Dan Europe.

'Činjenica da smo u europskom tjednu planirali i sastanak vrhe između članica unije i država zapadnog Balkana. Vidjeli ste da je taj sastanak održan putem videoveze, ali smo uputili snažnu poruku našim susjedima', kazao je Plenković, dodavši da je Hrvatska pokazala da zna snažno artikulirati svoje vanjskopolitičke ciljeve.

Kazao je Sjeverna Makedonija i Albanija sigurno neće zaboraviti Hrvatskoj da su u vrijeme njenog predsjedanja otvoreni pregovori.

Plenković je podsjetio i daje u proteklih tjedan dana obilježena godišnjica operacije Bljesak. 'Još jednom odajemo počast poginulim braniteljima', kazao je Plenković.

Kazao je da je obilježen i Dan slobode medija. 'Mediji su posebno važni i trebamo osiguravati kvalitetne uvjete za rad novinara i medijskih kuća. Zajedno raditi na sprečavanju lažnih vijesti', poručio je premijer.

Pozdravio je i platformu 'trznice.hr' gdje se online prodaju proizvodi naših proizvođača.

Što se tiče gospodarskih tema, podsjetio je da je Ministarstvo financija izdalo obveznicu od 1,4 milijarde kuna. 'Europska komisija je izašla sa svojim prognozama. Oni u svojim predviđanjima imaju pad 9,1 posto, a prva procjena rasta BDP-a je optimističnija nego naša i njihova je 7,1 posto. To me posebno veseli jer su i oni konstatirali da je Hrvatska ovu krizu, za razliku od one 2008. dočekala spremnija', kazao je Plenković.

Govoreći o rebalansu proračuna kazao je da se u to mora ići kako bi se osiguralo financiranje svih aktivnosti.'Mi smo odlučili ostati na razini planiranih rashoda, a kada je riječ o prihodima, oni će pasti i očekujemo na razini od 122 milijarde kune. Naša je zadaća da kompenziramo manjak od oko 23 milijarde kuna', poručio je, kazavši ministrima da mu je jasno da to nije bio lak zadatak.

'Ovo je jedan kratkotrajni šok i moramo biti čvrsti i izdržati. Žao mi je što smo se godinama trudili i to je sada dovedeno u jednu drugačiju okolnost', kazao je.

Beroš: Čak 93 posto bolesnih dolazi iz samoizolacije

Među prvim točkama dnevnog reda bilo je i upućivanje financijske pomoći za globalnu borbu protiv bolesti COVID-19, a Plenković je podsjetio da je Hrvatska donirala milijardu kuna za pronalaženje lijeka i cjepiva za koronavirus.

Ministar zdravstva Vili Beroš iznio je redovno izvješče o stanju s koronavirusom. Podsjetio je da Hrvatska ima 2119 pozitivnih te da je udio pozitivnih u testiranima 5,16 posto, odnosno da taj udio i dalje pada.

Čak 93 posto pozitivnih dolazi iz samoizolacije, poručio je Beroš, dodavši da je prosjek godina bolesnih oko 51 godine.

Dodao je da su epidemiološke prilike i deset dana nakon prvog popuštanja mjera povoljne.

Ministar Davor Božinović kazao je kako unatoč popuštanju mjera krivulja pada, pa možemo razmišljati o popuštanju mjera.

Akcijski plan za smanjenje parafiskalnih davanja

Ministar gospodarstva Darko Horvat podsjetio je da su do sada provedena četiri plana administrativnog rasterećenja gospodarstva. 'Ovaj prvi akcijski plan predviđa 50 mjera rasterećenja. 33 mjere odnose se na smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja koja se plaćaju temeljem zakonskih ili podzakonskih akata. U okviru predviđenih mjera planirano je ukidanje ili umanjenje 300 upravnih pristojbi koje čine prihod središnjeg državnog proračuna. 17 mjera odnosi se na smanjenje naknada za stručne ispite. Provedbom mjera iz ovog Akcijskog plana smanjenje opterećenja za gospodarstvo procjenjuje se na 532 milijuna kn što čini 6,11% % u odnosu na naplaćeni iznos u 2018. godini. Kumulativno sa mjerama koje su usvojene od početka 2020. godini, u kontekstu suzbijanja negativnih posljedica uzrokovanih epidemijom COVID-19, ukupno rasterećenje gospodarstva iznosi 752 milijuna kuna odnosno 8,64 % u odnosu na podatke evidentirane u 2018. godini', poručio je Horvat.

Marić predstavio rebalans proračuna

'Ukupna prihodna strana proračuna je smanjena na 121 milijardu kuna, 23 milijarde kuna manje nego što smo predvidjeli. Inputi su mjere - odgode plaćanja poreznih prihoda, vodili smo se i zadnjim raspoloživim podacima. Do kraja trećeg mjeseca prihodna strana nije pokazivala nikakve efekte koronavirusa i tek sredinom travnja je počela pokazivati efekte. Što se tiče četvrtog mjeseca, prihod od poreza bio je u minusu 43,2 posto, a od doprinosa 20 posto', kazao je ministar financija Zdravko Marić.

Što se tiče rashoda, Marić je podsjetio da se tu predviđaju i mjere pomoći gospodarstvu težine 7 milijardi kuna ali i izdaci za nabavu medicinske opreme. Ali, dodao je Marić, prenamjenama na rashodovnim stranama unutar samih ministarstava, ukupan iznos rashoda se zbog toga ne mjenja.

Ukupan deficit središnje države bit će 24,8 milijardi kuna ili 6,8 postotnih bodova BDP-a, kazao je Marić.

Očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2020. zabilježiti rast za 13,5 postotnih bodova u odnosu na 2019. godinu te će iznositi 86,7% BDP-a, ponajviše zbog povećanih potreba za zaduživanjem uslijed negativnog fiskalnog učinka uzrokovanog pandemijom koronavirusa.

'Ako ima neka dobra vijest, a malo je dobrih vijesti, od 63 milijarde kuna potreba za financiranje smo više od pola riješili', kazao je Marić.

'Smatram da je ovaj proračun adekvatan okolnostima u kojima smo se našli , osigurava daljnje funkcioniranje države i svih sustava i s ovakvim rebalansom imamo uokvirenu priču svih naših ušteda koje smo napravili kroz prenamjenu. Zahvaljujem se svim kolegama na odricanju jer ovo nije bilo jednostavno', zaključio je Marić.

Vlada daje financiju pomoć nakon potresa

Vlada je donijela i odluku o osiguranju novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice. 'U procesu rebalansa namaknuli smo još 100 milijuna kuna', kazao je Plenković.

Zamolio je resorna ministarstva da prionu završavanju Zakona o obnovi Zagreba od potresa. 'Bit će kratka javna rasprava i da onda to donesemo jer to građani i od nas očekuju', kazao je Plenković dodavši da će se tražiti pomoć i iz europskog Fonda za solidarnost.

Ministar graditeljstva Predrag Štromar kazao je da će onova trajati godinama, ali da ljudi koji su izgubili domovi ne mogu toliko čekati. 'Neke popravke kako bi ljudima brzo pomogli možemo napraviti što prije. Ovom odlukom, zakonom koji će biti izglasan sljedeći tjedan te rebalansom', kazao je Štromar.

Financijska pomoć odnosi se na 20 tisuća kuna po kućanstvu za saniranje dimnjaka i nabavu kondenzacijskih bojlera.

Plenković se na sjednici Vlade osvrnuo i na ponovno otvaranje škola i vrtića. 'S obzirom da živimo u demokratskom društvu i da je školovanje i obveza države i roditelja. Očekujem da će se se unatoč rezervama koje i mi čujemo, djeca brzo vratiti u vrtiće i škole i studenti na fakultete. Budimo odgovorni. Postupan povratak u škole i vrtiće je nužan korak', rekao je Plenković.