Kolonija crvenog koralja kod Dugog Otoka, baš kao i osam staništa u Nacionalnom parku Kornati te Parku prirode Telašćica, u posljednjih godinu dana potpuno su opustošeni, upozorava doc. dr. Petar Kružić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF)
Dr. Kružić radi u Laboratoriju za biologiju mora, a već se 10 godina bavi istraživanjem crvenog koralja. U sklopu projekta kartiranja oko Kornata i Telašćice, Kružić i njegovi suradnici su 2008. na osam postaja našli populacije crvenog koralja koje su zatim snimili podvodnom kamerom. No, godinu dana kasnije na tim su mjestima zatekli pustoš, piše Jutarnji list.
'Unutar zaštićenih parkova Kornati i Telašćica te postajama između Dugog otoka i Ugljana te Iža i Rovinja nije ostavljena nijedna jedinka, tako da su populacije nepovratno uništene. Priča se da je u posljednjih godinu dana na području srednjeg Jadrana ilegalno izvađeno između dvije i četiri tone koralja čija je cijena oko 500 eura po kilogramu, što znači da je riječ o zaradi između jednog i dva milijuna eura', ustvrdio je Kružić.
Prema nepotvrđenim informacijama, oko 500 kilograma crvenog koralja otišlo je za Zagreb, a ostatak, između dvije i tri tone u Italiju, a cijena jednog kilograma crvenog koralja može dostići i tisuću eura. Zapanjujuće je i neznanje voditelja Nacionalnog parka Kornati.
Crveni koralj zaštićena je vrsta, koja spada u žarnjake,atraktivnog je izgleda, a ima tvrdi skelet koji je cijenjen kaomaterijal za izradu nakita. Upravo stoga posljednjih je godina ugroženzbog pretjeranog i ilegalnog vađenja. Krijumčarenje zaštićenih teugroženih vrsta najunosniji je ilegalni biznis nakon trgovine drogom ioružjem. Godišnje se, tvrdi Interpol, u trgovini zaštićenom florom ifaunom obrće i do pet milijardi dolara.Pet milijardi dolara
'Nikakvih saznanja o staništima crvenog koralja na našem području nemamo, a nikoga nismo ni zatekli u izlovu koralja', rekao nam je ravnatelj NP-a Kornati Neven Baus, dodajući da posjeduju dva broda za nadzor i, uz glavnog nadzornika, još četiri zaposlena za obavljanje poslova nadzora.
'Od 11 koraljara koji imaju povlastice za vađenje, na području Šibensko-kninske županije registrirana su samo dvojica, no vađenjem koralja na tom se području mogu baviti i koraljari iz drugih dijelova Hrvatske', kaže Milivoj Zorić, voditelj odjela za ribarsku statistiku u Šibeniku.
Jedan od koraljara koji ne želi da mu se spominje ime kaže da postoji priča da se ilegalnim vađenjem koralja u NP Kornati bavi jedan bivši policajac. Zorić tvrdi da se koralji na području NP Kornati nikako ne smiju vaditi, a da je taj posao netko i radio, teško da bi to moglo proći neprimjetno jer park ima službu nadzora.
Vrijedna oprema
Slično tvrdi i jedan od koraljara, Andrija Šćavina iz Vodica. Naime, kako kaže Šćavina, vađenje koralja zahtijeva skupu opremu i vrijeme.
'Da bi se netko bavio ovim poslom, mora uložiti nekoliko tisuća eura u opremu, obavljati posao tijekom dana i nemoguće je da u nacionalnom parku nitko ne primijeti da netko vadi koralje. Osim ako nema dobro zaleđe i nekoga tko ga štiti', rekao je Šćavina.
On je ove godine slabo radio jer čeka novu opremu vrijednu gotovo 8.000 eura, a inače godišnje vadi oko 200 kilograma.
'Ilegalni ronioci pomoću ronilice na daljinsko upravljanje pregledavaju potencijalna staništa, a zatim vade koralje dok ne opustoše cijelo područje. Vade one od po 40 cm koji rastu minimalno 50 godina. Ogorčen sam što netko zarađuje novac na našem prirodnom bogatstvu koje se nemilice uništava', rekao je Kružić.
