Iako Hrvatska ima prosječnu incidenciju raka debelog i završnog crijeva, drugi smo u Europi, odmah iza Mađarske, po smrtnosti od ove zloćudne bolesti. U ožujku ove godine ministar zdravstva Vili Beroš najavio je da će se u sklopu novog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva narednih pet godina povećati odaziv za najmanje 20 posto te smanjiti smrtnost za deset posto. Rak debelog crijeva je naime izlječiv u devet od deset slučajeva ako se na vrijeme otkrije.

Oni koji vode javnozdravstvenu politiku sve nade polažu u novi test koji bi uskoro trebao biti uveden, ali i u tzv. oportunistički screening, nadopunu novom programu ranog otkrivanja, kojom će temeljem izračuna rizika u ambulanti obiteljske medicine onima s visokim rizičnim faktorima savjetovati daljnje pretrage.

Novi test osjetljiviji, stari i dalje valjan

Dosadašnji tzv. gvajakov test podrazumijevao je uzimanje uzorka stolice na akutno krvarenje tri dana zaredom, dok će u novom imunohistokemijskom testu (tzv. FIT – fekalni imunotest) biti dovoljan samo jedan uzorak stolice.

'Dosadašnji test je i dalje valjan te se u SAD-u koristi jednako kao i FIT. No novi test je nešto osjetljiviji (za nekoliko postotnih bodova više otkrivenih oboljelih osoba) te zato treba računati i na provođenje većeg broja kolonoskopija, kao i na nešto veći postotak osoba koje će otkriti rak debelog crijeva', objašnjava nam epidemiologinja dr. Nataša Antoljak iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Zbog toga, kaže Antoljak, uvođenje novog testa podrazumijeva potpunu reorganizaciju provedbe nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva – otvorit će se (najvjerojatnije u dvama gradovima) jedinstveni laboratorij s prihvatom i administriranjem velikog broja uzoraka. I dok bi se u SAD-u testiranje stolice prema preporuci trebalo provoditi jednom godišnje i to na osobama starijima od 45 godina, u EU-u se ono provodi jednom u dvije godine.

Dobni razred za europske zemlje je i dalje 50 - 74 navršene godine, no liječnici trebaju razmotriti spuštanje dobne granice jer i mlađi ili stariji mogu biti pregledani ovisno o anamnezi i obiteljskom riziku.

Hoće li se na testiranje odazvati veći broj građana?

Velik problem je što se dosad pokazalo da mnogi građani uopće ne odgovore na pozivno pismo za testiranje. Prema riječima dr. Krunoslava Capaka, u Hrvatskoj na poziv odgovori oko 33 posto ljudi, a njih oko 20 posto doista i pošalje uzorak stolice, što je poprilično loš rezultat.

'Nadamo se da će više ljudi poslati uzorke. Neki poziv dobiju na pogrešnu adresu, no ako nisu dobili pismo, pozivamo da jave točnu adresu u lokalni zavod za javno zdravstvo', kaže epidemiologinja Antoljak.

Na pitanje kako se uvođenja FIT-a odrazilo na broj odaziva na testiranje u drugim zemljama Antoljak kaže da su rezultati istraživanja različiti. 'U nekih poraste udio onih koji pošalju stolicu na pregled, a u dijelu država ili istraživanja nije bilo razlike ni u odazivu ni u udjelu testiranih', dodaje, preporučivši onima koji zbog neugodnog mirisa stolice zaziru od uzimanja uzorka da stave masku kakva se nosila za zaštitu od covida. 'To kratko traje i zaista je najmanje što treba učiniti za održavanje zdravlja', kaže.

Postoji rješenje i za one koji se ne odazovu, ali i za druge s većim rizikom

Novom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva trebalo bi pridonijeti i uvođenje oportunističkog screeninga, odnosno poluorganiziranog probira za osobe s većim rizikom za rak, koji će se provoditi na razini ambulante obiteljske medicine.

Time ciljaju na one koji imaju veći rizik, a nisu se nisu odazvali nacionalnom programu probira, ali i na onaj dio građana svih dobnih skupina, koji su u obitelji imali krvnog srodnika prvog reda oboljelog od raka debelog crijeva (roditelji, braća, sestre, djeca) ili imaju drugi rizik (polipoidni sindromi, akromegalija ili neke navike koje mogu prouzrokovati ovu bolest).

Kod njih je, kaže Antoljak, potrebno provesti kolonoskopiju, a ne test na skrivenu krv u stolici. 'U ambulanti liječnika obiteljske medicine provodit će se kratko anketiranje te će se temeljem izračuna rizika osobi savjetovati da obavi početnu kolonoskopiju, te ako pristane, osobu naručiti na pretragu, u dobi u kojoj je indicirano to učiniti', objašnjava. To je, kaže, malen, ali bitan postotak građana jer oni imaju veći rizik od raka debelog crijeva te je velika šansa da će bolest u njih biti otkrivena u poodmaklom stadiju jer ovaj rak znakove bolesti pokazuje kasno.

Kad će se točno oportunistički screening početi provoditi iz HZJZ-a još ne mogu sa sigurnošću reći jer je potrebno pričekati donošenje administrativne odluke kao i izradu novog panela u aplikacijama liječnika obiteljske medicine nužnog za sustavnu provedbu.