Izborna šutnja traje cijelu subotu, 7. studenoga i nedjelju, 8. studenoga do 19 sati, odnosno do zatvaranja birališta. U tom je vremenu zabranjeno objavljivati izjave, intervjue, fotografije kandidata, kao i procjene izbornih rezultata.

Iako ne postoje sankcije za kršenje šutnje, predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Branko Hrvatin poziva stranke i kandidate da šutnju poštuju. 'Pozivam sve izborne sudionike da se suzdrže od bilo kakvih izjava i aktivnosti koje bi predstavljale nastavak izborne promidžbe, a medije da takve izjave, ako ih bude, ne objavljuju', poručuje Hrvatin.

U inozemstvu, gdje se također glasuje za novi saziv Sabora, izborna je šutnja počela dan prije, s prvim minutama petka, 6. studenoga i trajat će do nedjelje u 19 sati.

Svjestan je da će na društvenim mrežama biti 'određenih rasprava' i kontakata i da DIP to ne može zabraniti, no poziva da se pritom raspravlja etički, na način koji ne vrijeđa prava drugih i poštuje privatnost osoba koje ne žele dobivati određene poruke. Poziva i da se birače poštedi SMS poruka.

'I tužno je i smiješno kad upozoravate, a ne možete poduzeti ništa osim javne osude nečijeg djelovanja. Međutim, najsnažnija je osuda javnosti, birača koji u nekim situacijama, u posljednju trenutak, mogu promijeniti mišljenje i kažnjavati onoga tko kriši izbornu šutnju', ističe predsjednik DIP-a.

U Sabor se bira 151 zastupnik, u Hrvatskoj se u nedjelju glasuje od 7 do 19 sati.

U inozemstvu, u 48 država diljem svijeta, glasuje se u subotu, 7. i nedjelju, 8. studenoga od 7 do 19 sati.

Nedjeljni parlamentrani izbori osmi su izbori te vrste i prvi parlamentarni na kojima će birači moći koristiti preferencijski glas, dakle na listi za koju budu glasovali moći će zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost, odnosno kojeg preferiraju u odnosu na sve druge kandidate s te liste. Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste, imat će prednost pred drugim kandidatima, bez obzira na poredak, odnosno mjesto na kojem se nalazi.

Za naklonost birača bore se političke stranke, koalicije, neovisne liste, kandidati nacionalnih manjina, sveukupno više od 2. 300 kandidata sa 166 lista, od kojih su 161 listu istaknule stranke, a pet je neovisnih, 41 je kandidat manjina.

U Hrvatskoj i inozemstvu otvorit će se gotovo sedam tisuća biračkih mjesta, stotinjak više nego prije četiri godine.

Redovitih biračkih mjesta u Hrvatskoj je 6. 574, u inozemstvu 114, tim brojkama treba dodati i posebna biračka mjesta na kojima glasuju birači na službi u oružanim snagama, zatvorenici, pomorci, birači u ustanovama socijalne skrbi itd.

U inozemstvu je poprilično zanimanje za parlamentrane izbore, potvrđuje to i podatak da se za glasovanje aktivno registriralo više od 36.000 birača, hrvatskih državljana bez prebivališta u Hrvatskoj, najviše u BiH (21. 600) i Njemačkoj (5. 900). Usporedbe radi, za predsjedničke izbore aktivno registriranih bilo je nešto preko osam tisuća.

'Međutim, i na sam dan izbora, a u inozemstvu su to 7. i 8. studenoga, moguće je dokazati svoje biračko pravo provjerom u konzulatu, odnosno u veleposlanstu i ako se ishodi potvrda može se glasovati', ističe predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Branko Hrvatin i podsjeća da je velik broj takvih potvrda bio u drugom krugu predsjedničkih izbora.

U inozemstvu glasuju i hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj koji su se privremeno upisali na ta mjesta, zbog službenog puta, boravka u inozemstvu, a glasuju za listu izborne jedinice u kojoj imaju prebivalište.

Izbore prati i više od 13.000 tisuća promatrača, mahom stranačkih.

Prve izborne rezultate DIP će objaviti u nedjelju u 22 sata, nešto kasnije nego inače. Zbog preferencijskog glasovanja i složenijeg načina ispunjavanja zapisnika, biračkim će odborima, procjenjuje se, trebati nešto više vremena da dostave izborne rezultate.

Podatke o izlaznosti, DIP će, uobičajeno objavljivati u nedjelju u dva navrata, u podne i u 17 sati.