'Otkako je u siječnju na vlast došla nova vlada pod vodstvom nacionalno-konzervativnog HDZ-a, stanje u zemlji vrlo je napeto. Jedan dio te velike stranke želi, u savezu s nekoliko desno-radikalnih koalicijskih partnera, iznova definirati hrvatsku naciju. Propaganda protiv navodnih veleizdajnika koji su već više od godinu dana meta ekstremne desnice, u međuvremenu se proširila. Iz vlade za to dobivaju podršku. No iz tjedna u tjedna ima i sve više protivljenja takvoj politici', konstatira Frankfurter Rundschau (FR)u analizi posvećenoj Hrvatskoj, u kojoj se ističe i da su predstavnici hrvatskih Srba i Židova odlučili bojkotirati komemoraciju u Jasenovcu zbog 'relativizacije i oživljavanja ustaša', kako je izjavio predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus, kojega njemački dnevnik citira.

Opisuje se i kako je privatno pismo koje je Milorad Pupovac poslao predsjednici Kolindi Grabar Kitarović koje je objavio njezin Ured te da Pupovca - koji je devedesetih smatran tzv. lojalnim Srbinom koji nije podržavao Miloševićevu politiku - u Zagrebu na ulici ljudi pljuju i viču za njime da je četnik koji se treba odseliti u Srbiju. 'Danas je 60-godišnji Pupovac zastupnik desetkovane srpske nacionalne u Saboru. Za jedne je on stup demokratske, multietničke Hrvatske, a za druge živi podsjetnik na psihološki i fizički potisnute srpske susjede', piše FR te dodaje kako je na Pupovčev poziv za pomoć predsjednica Grabar Kitarović 'neuobičajeno odgovorila otvorenim pismom', u kojemu je istaknula da se 'velik dio hrvatske javnosti godinama provocira, iritira i čak vrijeđa'.

Njemački dnevnik citira 'doajena političke znanosti u Hrvatskoj' Žarka Puhovskog, kojega odgovor predsjednice Pupovcu podsjeća na komunistička vremena: 'Kad god je neka manjina tražila zaštitu države, rekli bi im da su si sami krivi, jer su provocirali.'

Jelena Berković iz GONG-a - još jedne 'iritantne' ljudskopravaške organizacije, ironizira Frankfurter Rundschau - smatra pak da je Hrvatska na putu prema situaciji kakva je u Mađarskoj, Poljskoj i Makedoniji.

Unatoč ekonomskoj krizi, najvažnija tema u Hrvatskoj, 'najnovijoj članici EU-a', Drugi je svjetski rat, piše FR te konstatira da je to ključno područje borbe u nastojanjima da se Hrvatsku pretvori u neliberalnu demokraciju.

'Od 1941. do 1945. nacističke ustaše, pod patronatom njemačkog Wehrmachta vodili su jedan zločinački režim koji je ubio stotine tisuća Srba i Židova. Sjećanje na to razdoblje je potpaljivalo i rat za neovisnost od 1991. do 1995., u kojemu su se Hrvati i Srbi međusobno protjerivali, a i danas je dio svake rasprave’, piše njemački dnevnik, koji opisuje hrvatsko društvo podijeljeno na dva dijela - na jednoj strani su nacionalisti podržani strogo konzervativnom Katoličkom crkvom, a na drugoj sekularni liberali, ateisti i ljevica te Srbi.

Ističe se kako je nultih godina ovog stoljeća došlo do stidljivog približavanja dviju strana koje se manifestiralo i kroz spremnost liberalnih povjesničara da se pozabave temom komunističkih zločina: 'Posebnu zaslugu u tome imao je Slavko Goldstein, židovski publicist i hrvatski domoljub koji je i u međunarodnim krugovima autoritet za pitanja Drugog svjetskog rata.'

FR spominje i zagrebačko prikazivanje kontroverznog filma Jakova Sedlara 'Jasenovac - istina', koji se opisuje kao 'šlampavo istražen dokumentarac' čija je premijera održana pred zagrebačkom konzervativnom elitom u Kinu Europa. Ministar kulture Zlatko Hasanbegović ('jedan od lidera duhovne obnove') je film opisao kao rušenje tabua, a Goldstein smatra da je riječ o djelu punom poluistina i falsifikata.

Puhovski smatra da su mnogi HDZ-u ozbiljni u namjeri da provedu duhovnu promjenu u Hrvatskoj, te ne isključuje ni eskalaciju fizičke sile u tom kontekstu. S druge strane, za razliku od Mađarske i Poljske, 'u Hrvatskoj se desnica ne može legitimirati kroz ogromnu podršku birača'. FR napominje da je HDZ, u koaliciji s mnogim radikalnijim strankama, dobio na izborima tek 33 posto glasova, pa je vladu uspio osnovati uz podršku liberalnije nezavisne liste Most. Dodaje se kako je iz Mosta i ministar unutarnjih poslova koji odbija provoditi politiku HDZ-a.

Njemački list ističe da se u smislu konkretne politike vlada s premijerom Tihomirom Oreškovićem na čelu, kojega se opisuje kao 'menadžera iz farmaceutske industrije', nije postigla skoro ništa otkako je na vlasti, pa su u prvih sto dana tek dva zakona izglasana u parlamentu. Čak je i proračun za ovu godinu preuzet od prošle vlade. FR na kraju citira još jednom Puhovskog koji kaže da 'osim ideologije, HDZ nema ništa za ponuditi'.