Tijekom akcije na priobalju je skupljeno 18 vreća otpada, uglavnom plastičnih artikala poput boca i vrećica. Ronioci su pak izvukli oko 30 vreća otpada, a u njima se našlo svega - od keramičkog posuđa do konzervi i higijenskih proizvoda. Prije odvoza otpada vreće su pozorno pregledali djelatnici Muzejskog dokumentacijskog centra Brijuni jer se na dnu mora još uvijek mogu naći stari predmeti koji imaju veliku povijesnu vrijednost.

Iako se prema broju vreća stječe dojam da brijunsko podmorje skriva veće količine otpada, ronilac Matko Pojatina kaže da to ipak nije tako: 'Brijuni su manje zagađeni otpadom od ostalih mjesta u kojima smo čistili i to zahvaljujući lokalnim ronilačkim klubovima koji redovito provode akcije čišćenja.'

No ronioci nisu jedini koji su svjesni važnosti zaštite okoliša. 'I domaće stanovništvo, ali i turisti sve su više ekološki osviješteni. Važnu ulogu u tomu ima edukacija koju je potrebno provoditi od malih nogu. Projekti poput 'Crvenog križa u plavom okviru' iznimno su vrijedni jer pridonose podizanju svijesti cjelokupne javnosti, ali i edukaciji ljudi o važnosti očuvanja prirodnih ljepota. Zaista je važno da svaki pojedinac bude svjestan svoje odgovornosti za brigu o okolišu', napominje Eduard Kolić, voditelj Službe stručnih poslova u Nacionalnom parku Brijuni.

Upravo podizanje svijesti o važnosti očuvanja prirodnih ljepota Hrvatske jedan je od glavnih ciljeva projekta 'Crveni križ u plavom okviru'. 'Ovim projektom Hrvatski Crveni križ želi pridonijeti razvoju hrvatskog turizma, a zaštita prirodnih ljepota iznimno je važan element u svemu tome. Imamo prekrasnu obalu i to trebamo cijeniti, ali i sačuvati za buduće generacije', ističe Tomislav Koren, koordinator HCK-ova projekta.

Nakon Kornata i Brijuna akcija čišćenja hrvatskog priobalja i podmorja bit će nastavljena početkom srpnja na Mljetu. Uz HCK, u provođenju projekta 'Crveni križ u plavom okviru' sudjeluje Društvo za podvodne sportove Zagreb, lokalni ronilački klubovi te Lazuli komunikacije.