Odlaganje otpada i njegovo pravilno razvrstavanje izazov je za mnoge gradove, no neki su pronašli uspješne modele upravljanja. Kakvo je stanje u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku?
Gradonačelnik Splita Ivica Puljak pojasnio zašto je otpad problem u jedinicama lokalne samouprave.
'Rekao bih zato što je to zaista izazovan projekt. Kako se uskladiti, kako izgraditi infrastrukturu, kako građane motivirati da zaista odvajaju, jer u nekim situacijama građani nisu bili niti sigurni što se događa s tim otpadom. Zatim je kompleksno motivirati zaposlenike da zaista to rade na način na koji bi svi to zajedno očekivali. I onda u konačnici je bilo kompleksno i dalje je komplicirano što napraviti s tim otpadom jedanput kad ga prikupite.
Kako ga pretvoriti u nešto korisno, kako ga ne odložiti na odlagališta koja smo imali do sada, kako zatvoriti ta odlagališta, kako sanirati odlagališta koja su zatvorena i kako onda postaviti jedan održivi sustav', kazao je splitski gradonačelnik Ivica Puljak gostujući u emisiji HTV-a 'Otvoreno'.
vezane vijesti
Misli da su se svi gradovi s time susretali.
'Neki su te probleme riješili već prije, recimo kao što je Osijek, koji već godinama ima taj sustav relativno dobro posložen, dok je u drugim gradovima na nama bilo da taj sustav unaprijedimo. I mi smo u Splitu zaista to unaprijedili kroz ove četiri godine', rekao je Puljak.
Gradonačelnik Osijeka Ivan Radić je istaknuo veliko zadovoljstvo što je Osijek od četiri velika grada lider u gospodarenju otpadom.
'Mi smo po zadnjim podacima na 57%. Godine 2021., 2022. i 2023. godine Osijek je proglašen najboljim ekološkim gradom. Mi smo čak dvije godine ranije prebacili europsku normu od 55%, tako da možemo biti zadovoljni. Naravno, kao što sam i više puta rekao, niti gradska uprava može sama, niti građani mogu sami. Velika je zasluga u svemu tome naših sugrađana, koji su ekološki osviješteni, koji odvajaju otpad i samim time imamo takve rezultate', istaknuo je Radić.
Radić je naveo i primjere rezultata na osječkom odlagalištu otpada.
'Godine 2013. je bilo 30.000 tona, a 2023. smo ovo prepolovili na 15.000 tona. Tako da, uistinu, su rezultati vidljivi. Ja ovim putem zahvaljujem našim građanima, vrijednim djelatnicima naše tvrtke, koji nas čine liderom u gospodarenju otpadom', kazao je Radić.
Filipović: Rijeka bilježi napredak u odvajanju otpada
U Rijeci je prije nešto više od godinu dana krenulo odvajanje otpada, tzv. sustav individualnog prikupljanja otpada. Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović rekao je kako je u početku bilo problema, ne samo u Rijeci, nego i u svim jedinicama lokalne samouprave koje uslugu vrši Čistoća, riječko komunalno društvo, odvoz miješanog komunalnog otpada, ali isto tako i reciklabilnih frakcija.
'Uveli smo individualizirani sustav u 1134 mjesna odbora, praktički u trećini mjesnih odbora. Sustavu treba da zaživi negdje 2 do 3 mjeseca, uz sve izazove koje to naravno podrazumijeva. Postavljeni su veći kontejneri nego prije. U većini naših mjesnih odbora prije su ti kontejneri bili od 1100 litara, sada su oni od 2 do 4 kubika. Nadzemni, neki su polukopani', rekao je Filipović.
Dodao je kako ima problema s kojima se susreću na terenu, no misli da svi koji su dobili kartice i ključeve time u stvari kontroliraju i količinu otpada koja se predaje.
'Na kraju krajeva, i računi su nešto manji i u tom segmentu svi skupa moramo doprinijeti tome da grad bude čišći. Odgovornost je kako na komunalnom društvu Čistoća, koje upravlja cijelim sustavom, tako i na našim građanima i poduzetnicima. Preko 65.000 korisnika je u cijelome sustavu. Sustavu treba jedno vrijeme da zaživi, a zahvala ide svim onim odgovornim građanima koji su postupili sukladno uputama našeg komunalnog društva', istaknuo je Filipović.
Dodao je kako Rijeka zajedno s okolnim jedinicama lokalne samouprave je negdje na 44% odvajanja otpada.
Zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet potvrdio je kako je u Zagrebu otpad tema broj jedan.
'U Zagrebu je to zaista "hot topic", kako bi se reklo', rekao te pojasnio prethodnu najavu da će Jakuševac zatvoriti.
'Da, istina, ali kad se uđe dublje u materiju, onda se vidi da je taj Jakuševac prvo bio loše dizajniran. Drugo, imali smo nesreću da smo kroz komunikaciju sa državom, da su se tri ministra zaštite okoliša promijenila u tom našem mandatu', istaknuo je Korlaet.
Pojasnio je sustav plavih vrećiva u gradu Zagrebu istaknuvši kako je to usklađeno s EU direktivom koja 'nagrađuje one koji odvajaju, a penalizira one koji ne odvajaju'.
'To su plave vrećice. Dakle, plave vrećice su svojevrsna moneta kojom se plaća onaj višak nerazvrstanog otpada. Plave vrećice nisu naš izum, vrećice tog tipa imaju drugi europski gradovi, primjerice Zürich, Bruxelles, London. Plavom vrećicom plaćamo varijabilni dio otpada. Postoji fiksna cijena, to je onaj obavezni dio, da tako kažem, i ovaj varijabilni koji ovisi o vama. Koliko razdvajate, toliko ćete plavih vrećica kupiti ili ne kupiti', pojasnio je Korlaet.
Naveo je kako je prodaja plavih vrećica porasla 19%.
