Šokantan slučaj u Brčkom u emisji Otvoreno HRT-a komentirao je nacionalni koordinator za suzbijanje trgovine ljudima Alen Tahiri te otkrio susreće li se s ovakvim slučajevima.

'U našem dugogodišnjem radu od osnivanja referalnog sustava još od 2002. godine mogu potvrditi da je ovo prvi ovako veći slučaj kada su u pitanju malodobna djeca. No, mi kroz naš operativni tim koji se sastaje svaki mjesec i kojeg predvodim, doslovce za svaku identificiranu žrtvu redovito se sastajemo i raspravljamo što to mi kao Republika Hrvatska možemo još uz sadašnji mehanizam omogućiti tim žrtvama', rekao je Tahiri.

Dodao je kako je 2023. godine bilo malo više identificiranih malodobnih žrtava u odnosu na ostale godine.

'Izražavam zabrinutost da još uvijek postoje ovakvi slučajevi. Simptomatično nije samo za Republiku Hrvatsku ili Bosnu i Hercegovinu ili jugoistočnu Europu kada je u pitanju fenomen trgovanja ljudima i radna eksploatacija malodobnih građana. To je fenomen koji je zahvatio gotovo cijeli svijet. Kao što sam i to u više svojih javnih nastupa iskazao kroz brojna međunarodna istraživanja nevladinih organizacija, ali i međunarodnih organizacija kada je u pitanju područje trgovanja ljudima', rekao je te naveo kako je procjena da se na tome godišnje ilegalno zaradi preko 150 milijardi eura.

Kaže kako je to 'iznimno veliki novac', ali i motiv kriminalnim skupinama.

U slučaju u Brčkom se dosad zna kako neka djeca hrvatski državljani i u Hrvatskoj se ne vode kao nestali. Među privedenima su i roditelji neke od te djece. Tomislav Ramljak iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu rekao je kako djeca vjerojatno imaju dvojno državljanstvo ili su dovedeni iz Hrvatske u BiH.

'Nisu evidentirani da su djeca nestala u Hrvatskoj. Vjerojatno su ih roditelji na neki način odveli u BiH, u navedenu kuću. Treba istražiti i istraga će pokazati na koji način i zašto su roditelji uopće odveli djecu tamo', rekao je Ramljak.

Ramljak je i komentirao situaciju da bi roditelj uopće dao svoje dijete nekome na iskorištavanje.

'To je zastrašujući scenarij'

'Ovo je zastrašujući scenarij, zaista je veliki broj djece. Mislim da će istraga pokazati još što će se sve pokazati u tom slučaju. Zaista se nadam da nije došlo do nekog fizičkog zlostavljanja ili još gore da nije došlo do seksualnog zlostavljanja djece, što nažalost također nije rijetkost kod ovakvih primjera', rekao je Ramljak.

Selma Ilić, voditeljica Službe za zaštitu migranata Hrvatskog Crvenog križa, pojasnila je protokole kod zbrinjavanja žrtava trgovanja ljudima.

'U Hrvatskoj postoji uspostavljen nacionalni referalni sustav. U tom sustavu jasno su definirane uloge i zadaće svih dionika, odnosno nadležnih tijela i drugih organizacija pružatelja pomoći. Moram napomenuti, što je specifično kod toga, to je ta žurnost u postupanju. I zaista, kako bi se to omogućilo i što žurnije postupalo po dojavi, odnosno informacije da imamo identificirane žrtve trgovanja ljudima, imenovane su kontakt točke u nadležnim institucijama', rekla je te dodala kako one međusobno razmjenjuju informacije.

'Nakon toga se u najkraćem mogućem roku uspostavlja sustav mobilnih timova za pružanje prvih oblika pomoći žrtvama koji se onda upućuju na teren kako bi obavili inicijalni razgovor, napravili procjenu potreba i na taj način pokrenuli sustav pružanja pomoći i zaštite', pojasnila je Ilić.

Navela je kako je posebno u slučajevima kada se radi o djeci, a posebno kada se radi o odraslim osobama.

'Siguran smještaj je samo jedno od prava koje žrtve kao takve imaju, iako nije nužno. Postoje naravno i slučajevi kada osoba može boraviti u svojoj obitelji, ako je sigurno i ako su svi drugi uvjeti zadovoljeni, ali ima onda pravo na nekakav drugi oblik, na psihosocijalnu podršku, na zdravstvene usluge, nekakvo pravno savjetovanje i slično', kazala je.