Temeljem razlika između julijanskog i hebrejskog kalendara, kao i relativne vidljivosti polumjeseca, jedan od najpoznatijih fizičara Isaac Newton je zaključio da se raspeće Isusa Krista dogodilo trideset i tri godine nakon prve godine nove ere, 23. travnja 34. godine. Problem je u pogrešci računanja početka kršćanske ere
33. godine nove ere Rimsko Carstvo je pogodila velika financijska kriza. Kako nije bilo dovoljno novca u optjecaju, mnoge su patricijske obitelji propale, a Cezar Tiberije je osnovao svojevrsnu kreditnu banku. Iste godine na istoku Carstva, na području današnje Srbije, izgrađena je cesta Via militaris, šest metara široka kamena vojna cesta koja će više od tisuću godina biti poveznica Beograda i budućeg Carigrada, piše srpski znanstveni novinar Slobodan Bubnjević, a prenosi Vreme.
No, za suvremenu civilizaciju puno značajnije nasljeđe vezano je za neobične događaje u dalekoj Judeji, gdje je, prema poznatoj kršćanskoj legendi, Isus Krist upravo te godine razapet na Golgoti kraj Jeruzalema. Broj godina koje je Krist imao u trenutku smrti, za koje se općenito vjeruje da su 33, svojedobno je pokušao točno izračunati engleski fizičar Isaac Newton (1643.–1727.).
Tko je bio Isaac Newton?
Isaac Newton rođen je 25. prosinca 1642. godine u Woolsthorpeu u Engleskoj. Bio je matematičar, fizičar, astronom i jedan od najutjecajnijih znanstvenika u povijesti. Najpoznatiji je po otkriću zakona gravitacije i formuliranju triju temeljnih zakona gibanja. Njegovo najvažnije djelo, Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica, postavilo je temelje klasične mehanike. Newton je umro 20. ožujka 1727. godine u Londonu, ostavivši neizbrisiv trag u svijetu znanosti.
Jesmo li krivo brojali 'nultu godinu'?
Na temelju razlika između julijanskog i hebrejskog kalendara, kao i relativne vidljivosti polumjeseca, Newton je zaključio da se raspeće dogodilo trideset i tri godine nakon prve godine nove ere, 23. travnja 34. godine. Međutim, nekoliko suvremenih studija, uključujući računalne simulacije, pokazuju da je Krist umro 33. godine.
To zapravo znači da je u vrijeme raspeća imao puno više od 33 godine, jer se smatra da je astronom i redovnik Dionizije Mali (470. – 544.) pogriješio kad je ustanovio početak kršćanske ere te da je Krist najvjerojatnije rođen 4. godine prije Krista. Osim Isusa iz Judeje, vjeruje se da su još neke povijesne osobe živjele 33 godine – vjerojatno najpoznatiji vojskovođa je Aleksandar Makedonski (356.-323. pr. Kr.).
Oko broja 33, koji se rastavlja na dva jednostavna broja 3 i 11, a u aritmetici predstavlja zbroj prva četiri faktorijela (1!+2!+3!+4!), pletu se svakakve tradicije. Tako se u inačici s brojem Kristovih godina nalazi 33 čvora u tzv. maloj krunici (velike imaju i po 50, 100 ili 108 čvorova), koja se najčešće koristi kao profani ukras za ruku ili čak retrovizor u automobilu.
Magija broja 33
No, broj 33 povezuje se i s drugim simbolima - u radiokomunikaciji kod 33 označava hitnu situaciju, 33 su znaka u simbolu Ujedinjenih naroda, 33 slova čine rusku abecedu, a 33 sreće je izraz koji se često pojavljuje u bajkama slavenskih naroda, kao i 33 bogataša ili 33 nevolje.
U prirodi, 33 nukleona čine jezgru atoma arsena, raznobojnog metaloida koji je kroz povijest bio popularan kao prilično smrtonosan otrov. Osim toga, 33 posto površine Zemlje je pustinja, a posebno je zanimljivo da će točno 33 godine proći svaki put prije nego sunce izađe na potpuno istom mjestu na horizontu.
Osim što je pokušao izračunati Kristove godine, Newton se u svojim ezoterijskim istraživanjima bavio i predviđanjem dana kada sunca više neće biti na horizontu, čime je utvrdio da se kraj svijeta može očekivati 2060. godine. Ako je Newton bio u pravu, svaki izlazak sunca koji sada vidimo posljednji se put događa upravo na tom mjestu.
