Nakon 14 godina saborski su zastupnici izmijenili Zakon o grobljima pa će se prema izmjeni objekti poput krematorija ili mrtvačnica sada moći graditi i izvan ograde groblja. No iako bi možda bilo očekivano da takvu izmjenu prihvate sve parlamentarne stranke, protivnika je bilo
Naime, danas izglasanim izmjenama Zakon o grobljima predlaže se da se prateće građevine na groblju kao što su krematorij, mrtvačnica, prostor za ispraćanje mrtvih i slične, mogu graditi izvan ograđenog prostora groblja, a ne kao što je predviđeno sadašnjim zakonom, samo unutar ograde groblja.
Zamjenica ministra graditeljstva Ana Mrak Karitaš objasnila je kako je u primjeni postojećeg Zakona utvrđeno da je zbog nedostatka prostora, lokacijskih uvjeta, konfiguracije terena, neuređenih imovinskopravnih odnosa i drugih razloga, u pojedinim jedinicama lokalne samouprave nemoguće graditi mrtvačnice ili druge prateće objekte.
No ako se pita Hrvatske laburiste do izmjena Zakon o grobljima došlo je zbog 'uskih pojedinačnih interesa'.
'Nastoji li se ovim izmjenama zakona pogodovati pojedincima ili, da budem konkretan, gradonačelniku Jastrebarskog, kolegi zastupniku iz SDP-a Mihaelu Zmajloviću. Naime, grad Jastrebarsko i gradonačelnik pokušali su ishoditi dozvolu za gradnju mrtvačnice na trgu u Gorici Svetojanskoj na kojem se nalazi i crkva Sv. Ante, spomenik kulture, kao i objekt doborvoljnog vatrogasnog društva. Iako postoji studija Zavoda za urbanizam, prostorno uređenje i pejzažnu arhitekturu Sveučilišta u Zagrebu u kojoj stoji da je zahvat mrtvačnice moguć unutar samog prostora groblja, svejedno se na trgu želi graditi mrtvačnica. Osim toga, u nalazu inspektora ministarstva graditeljstva i prostornog uređenje od 7. veljače ove godine stoji da bi mrtvačnica na trgu mogla nepovoljno utjecati na ljude i okoliš', upozorio je Laburist Zlatko Tušak
Na prozivke je odgovorio i sam Zmajlović. 'Neću se osvrtati na raspravu zastupnika Hrvatskih laburista koji je nastojao ovaj prijedlog zakona svesti na jednu političku borbu, i to sve skupa na temelju jednog političkog pamfleta. U slučaju o kojem je on govorio radi se o tome da se 20 godina nije mogla izgraditi mrtvačnica, a složite ćete se da je to jedan civilizacijski standard koji svako mjesto zaslužuje kako bi odalo zasluženi pijetet svojim pokojnicima', kazao je Zmajlović
Nezadovoljan prijedlogom zakona bio je i HDSSB-ov Zoran Vinković poručivši kako bi se zakon trebao povući i u novom prijedlogu predložiti da se prateći objekti mogu graditi unutar groblja ili neposredno uz samo česticu groblja.
'Neke mrtvačnice u nekim gradovima nalaze se između dva trgovačka centra pa onda povorka koja prati pokojnika mora proći i kroz blagajnu trgovačkog centra kako bi došla od mrtvačnice do posljednjeg počivališta, iskarikirao je primjer Vinković poručivši da bi zakon trebao jasnije propisati na kojoj udaljenosti od groblja se može graditi prateći objekt.
Da vladajući od groblja i mrtvih rade kaos i cirkus, smatra i laburist Branko Vukšić. 'Sve ste podredili osobnim interesima pa ćete mrtvačnice graditi u centrima gradova, kraj disko-klubova, pokraj birtija, uz matične urede pa i kazališta. Zato će pogrebi po receptu vladajuće koalicije izgledati kao u filmu 'Ko to tamo peva', kazao je Vukšić.
U HDZ-u su se načelno složili s izmjenama Zakon o grobljima, no njihova Branka Juričev Martinčev usprotivila se hitnoj proceduri i raspravi.
'Ni onima na grobljima, ni onima koji trebaju na groblje nikamo se ne žuri', poručila je Juričev Martinčev upozorivši da zakon ne definira što je s privatnim grobljima, poput onog koje se želi graditi u Šibeniku.
Pohvale zakonu stigle su iz redova vladajućih, no HSU-ov Željko Šemper požalio se na to što na grobljima nema redara ni čuvara. 'Zakonom nije predviđen vandalizam, noćno skrnavljenje spomenika i rušilački pohod mladih snaga nakon povratka s noćnih izlazaka. Što nam vrijedi ograđeni prostor u koji svatko može ući i osim rušenja nadgrobnih spomenika, vaditi bakrene vaze i krasti cvijeće. Tako da umirovljeniku koji je mukotrpno štedio za svoje posljednje prebivalište i plaćao naknadu ne preostaje ništa drugo nego štetu prijaviti policiji, jer zakon bolje rješenje nije ni predvidio', kazao je Šemper.