Prema pisanju francuskog dnevnog lista Libération, Europska unija će 2020. brojiti 37 članica, a Hrvatska bi, zajedno s Islandom, trebala ući krajem 2011. ili početkom 2012. godine
U svojoj kolumni Kulise Bruxellesa novinar Jean Quatremer, dugogodišnji dopisnik iz Bruxellesa za francuski dnevni list Libération, osvrće se na proširenje Europske unije, s posebnim naglaskom na regiji Balkana.
Otkad je Lisabonski ugovor stupio na snagu 1. prosinca 2009, zemlje kandidati za Europsku uniju mogu napokon odahnuti. Europska unija više nema nikakvog razloga da odbije njihovo članstvo pod uvjetom da ispunjavaju sve uvjete. Dugo oklijevanje oko ratifikacije ugovora o proširenju bilo je izvor tjeskobe kod mnogih zemalja kandidata, što je prošlo poprilično neprimijećeno unutar Europske unije. Upravo su Francuska i Njemačka najglasnije inzistirale na ratifikaciji Lisabonskog ugovora, a sudeći prema neimenovanim diplomatskim izvorima ('Treba ih umiriti i pokazati im da ćemo održati naša obećanja.'), za proširenje više nema prepreka.
Navodi da je Hrvatska u pregovorima izgubila više od godinu dana zbog 'opskurnog graničnog sukoba' sa Slovenijom, a u Uniju bi trebala ući krajem 2011. ili početkom 2012, zajedno s Islandom, pod uvjetom pozitivnog ishoda tamošnjeg referenduma.
Govoreći o situaciji u regiji, Quatremer navodi pozitivan učinak ukidanja viznog režima za Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju. Srbija je predugo oklijevala s jasnom artikulacijom proeuropskih tendencija zbog 'nacionalističkih demona', no s novom politikom slobodnijeg kretanja unutar EU-a, figurativno zaključuje da je 'poklopac srpskog lonca napokon podignut' te procjenjuje njen ulazak za minimalno pet godina. EU bi službeno trebala otvoriti pregovore sa 'Sjevernom Makedonijom' sljedeće godine, navodeći snažnu grčku upornost oko osporavanja imena Makedoniji.
Nakon Srbije, Makedonije, Albanije i Crne Gore, čiji se konačni datum ulaska još i ne nazire, trebale bi uslijediti sljedeće zemlje: Bosna i Hercegovina, Kosovo (iako zasad ni jedna ni druga zemlja nisu, zbog niza prepreka, u mogućnosti podnijeti zahtjev za službenim članstvom) Moldavija, a tek potom Ukrajina i Bjelorusija.
Izjavu Borisa Tadića da 'budućnost Srbije ovisi o jasnom prekidanju veza između kriminala, ekonomije, sudstva i politike' proširuje na čitavu regiju Balkana, uključujući i članice EU-a, Bugarsku i Rumunjsku.
Zaključuje da Europska unija sa 37 zemalja članica i nije tako daleka budućnost, uz nadu da će nova pristupanja biti bolje pripremljena no prethodna, kako na planu javnog mnijenja unutar EU-a, tako i na planu financija.