Škotska je izabrala ostati u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali europarlamentarac Tonino Picula upozorava da proces nije završen i da bi i neke druge europske regije mogle krenuti škotskim putem, dok europarlamentarac Andrej Plenković kaže da je sada na vodećim britanskim političarima da ispune obećanja dana Škotskoj.
'Izjašnjavanjem Škota o vlastitoj državnoj samostalnosti proces nije zaustavljen. Ovoga trenutka postoje mnoge sredine u Europskoj uniji koje bi poželjele krenuti putem Škotske', smatra Picula. Eurozastupnik smatra da se radi o nezaustavljivom procesu.
'Vrlo važno je pitanje demokratskog ambijenta u kojem će se to dogoditi. Hoće li to biti kao u Škotskoj kutijama ili ćemo biti svjedoci paranja nekih složenih državnih zajednica', kazao je Picula. Sami smo bilo svjedocima, podsjeća, da takav raspad izaziva veliku gospodarsku, političku i svaku drugu štetu, a pitanje je koliki će biti europski kapaciteti da ih riješi. 'Vidjeli smo slučaj Krima koji će dugo vremena tresti vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije', podsjetio je Picula.
Eurozastupnik Plenković kaže da je bilo dobro vidjeti jednu takvu emotivnu raspravu na tako visokoj demokratskoj razini. 'Prema tome poruka EPP-a je da Škotska izabrala ostati u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali proces devolucije ovlasti iz Londona prema Edinburghu će se nastaviti. Sada je na političarima kao što su David Cameron, Ed Miliband i Nick Clegg da ispune ono što su prije par dana javno obećavali', poručio je Plenković
Picula se slaže s mišljenjem da je škotski referendum o nezavisnosti izraz bijesa, uvjetno rečeno, provincije prema metropolama, a Britanija je uvijek prva u povijesti davala signal što će se drugim zemljama događati. 'Ljudi imaju osjećaj da se sva moć koncentrira u metropolama – Londonu, Parizu, Rimu, pa čak i Zagrebu – i to, ovisno od situacije do situacije, može se razviti u jednu vrstu zahtjeva za secesijom', kazao je Picula.
I na kraju još jedna stvar zašto je referendum propao. 'Škoti su tvrdili da će se u prvoj godina ako postanu nezavisni to odraziti na prihode kućanstva 600 funti, a protivnici su rekli: 'Ne, ne, ne kad postanemo nezavisna država dobit ćemo po džepu, izdvajat ćemo za našu državu tisuću funti.' I tko onda stupa na scenu kao utjecajni faktor – žene. Žene su bile protiv, kao u Švedskoj kad se odlučivalo o uvođenju eura, jer žene vode kućanstvo, one odlučuju kako će se novci investirati. Njima svaka takva novotarija ne odgovara i to su čak registrirale ankete prije referenduma. Na kraju tu nema velike priče sve se svodi na novac, nije ovo vrijeme gospodina Wallacea', zaključio je Picula.
