Desetak aktivista blokiralo je u ponedjeljak ujutro ulaz u Ministarstvo vanjskih i europskih poslova kako bi upozorili na odnose Hrvatske i Izraela i na situaciju u pojasu Gaze. Ubrzo ih je uhitila policija, koja se danas oglasila priopćenjem
PU Zagrebačka u svom priopćenju navodi kako se 14. travnja, oko 8.30 sati ispred objekta Ministarstva vanjskih i europskih poslova u Zagrebu, neprijavljeno okupilo 17 osoba koje su svojim tijelima blokirali ulaz u objekt zaposlenicima Ministarstva i drugim građanima. Pritom su držali transparent i uzvikivali poruke podrške Palestini, tražeći „prekid svih veza s Izraelom“.
'S obzirom na to da su onemogućavali ulaz u objekt Ministarstva, oko 10.10 sati policija je okupljene osobe upozorila da se udalje od ulaza, a potom izdala naredbu da prestanu s blokiranjem ulaza u objekt, uz istovremeno izdavanje upozorenja da će policija poduzeti svoje zakonom propisane ovlasti ako ne postupe po naredbi', kažu iz policije.
'Zbog nepostupanja po upozorenjima i naredbama policijskih službenika, srazmjerno su primijenjena sredstava prisile prema 16 osoba, i to najblažeg oblika tjelesne snage te njihovo privođenje, dok prema jednoj osobi nisu bila primijenjena sredstva prisile jer je uoči privođenja prestala s pružanjem otpora. Privedenim osobama omogućen je liječnički pregled, odnosno 15 osoba je pregledano i nije utvrđeno da su prilikom primjene sredstava prisile zadobile ozljede, dok su dvije osobe odbile liječnički pregled', poručuju iz policije.
Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja zbog sumnje u počinjenje prekršaja iz članaka 13. i 23. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, te okolnosti koje opravdavaju bojazan od ponavljanja istovrsnog prekršaja, osam okrivljenika, među kojima i dvoje stranih državljana, uz optužne je prijedloge isti dan dovedeno na Općinski prekršajni sud u Zagrebu koji ih je potom pustio na slobodu uz zakazivanje daljnjih radnji u prekršajnom postupku, dok je preostalih devet okrivljenika zadržano u prostorijama policije do početka uredovnog radnog vremena suda te su jutros dovedeni na sud.
Aktivisti pušteni na slobodu
Odlukom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu 17 propalestinskih prosvjednika koji su u ponedjeljak blokirali ulaz u Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) pušteno je da se brane sa slobode, uz zakazivanje daljnjih radnji u prekršajnom postupku, doznaje se na sudu.
Prema optužnim prijedlozima policije, propalestinski prosvjednici terete se da su počinili prekršaje iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira koji se odnose na galamu na javnom mjestu te oglušivanje na poziv policije da se raziđu. Za oba prekršaja predviđena je novčana kazna u iznosu od 300 do 2000 eura ili kazna zatvora u trajanju od 30 dana.
Kuća ljudskih prava: Ponašanje policije neprihvatljivo
Kuća ljudskih prava Zagreb upozorila je u utorak na kršenje prava na prosvjed i slobodu izražavanja te, kako ističu, neprihvatljivo postupanje policije vezano uz uhićenje aktivista ispred MVEP-a.
''Aktivisti imaju pravo na iznošenje svog političkog stava i neslaganja s vanjskom politikom Vlade na to za to relevantnom mjestu, a to svakako je prostor ispred zgrade MVEP-a. Privođenjem aktivista s mjesta mirnog prosvjeda, policija je onemogućila ostvarivanje njihovog ljudskog prava na javno okupljanje i na slobodu izražavanja'', navodi se u priopćenju.
Kuća ljudskih prava ističe da su uhićenja, izricanje prekršajnih kazni i zadržavanje u pritvoru samo zbog sudjelovanja na mirnom prosvjedu restriktivne mjere koje su u suprotnosti s praksom Europskog suda za ljudska prava, koji je u nizu presuda opetovano utvrdio da pravo na slobodu mirnog okupljanja predstavlja osnovno pravo u demokratskom društvu i, poput prava na slobodu izražavanja, jedno je od temelja takvog društva.
Nadodaje i da je dosadašnja policijska praksa, usprkos nedorečenosti Zakona o javnom okupljanju u pogledu regulacije spontanih okupljanja, pretežito bila nerestriktivna prema neprijavljenim prosvjedima do 20 građana.
''Jučerašnje policijsko postupanje suprotno je takvoj pozitivnoj praksi koja je olakšavala izražavanje legitimnih političkih i društvenih stavova koji su temelj svakog pluralističkog i demokratskog društva'', ocjenjuju u Kući ljudskih prava.