Slovenski birači ne pokazuju mnogo zanimanja za izbore na kojima će drugi put izabrati sedam svojih zastupnika u Europskom parlamentu, ali je interes domaćih političara za mjesto eurozastupnika mnogo veći nego 2004. kada je sadašnji premijer Borut Pahor u Strasbourg otišao mimo svoje volje.
Ankete pokazuju da će na nedjeljne izbore za Europski parlament u Sloveniji izaći tek svaki treći od 1,65 milijuna birača, otprilike jednak broj kao i 2004. godine. Tada su birači, samo mjesec dana nakon uspješnog ulaska države u Europsku uniju, na opće iznenađenje većinski glasovali za oporbene kandidate desnice, nagovijestivši tako poraz vladajućih stranaka lijevog centra na nacionalnim parlamentarnim izborima koji mjesec kasnije.
I ove bi godine izbori za Europski parlament po nekim pokazateljima mogli dati prednost kandidatima oporbenih stranaka.
Ohrabren anketama po kojima će lista njegove Slovenske demokratske stranke (SDS) osvojiti tri od ukupno sedam europskih mandata bivši je premijer Janez Janša izjavio da će nedjelja biti "signal otrežnjenja" za vladu lijevog centra koju vodi nekadašnji eurozastupnik Borut Pahor. Pahorovim se Socijalnim demokratima (SD) prognozira mogućnost dobivanja dva mandata, a na još slabiji rezultat navodno mogu računati njegovi koalicijski partneri u vladi, osobito stranka Zares, čiju listu predvodi Ivo Vajgl.
Vajgl je predsjednik vanjskopolitičkog odbora parlamenta i nekadašnji ministar vanjskih poslova, a njegova kandidatura poput nekih drugih imena s kandidacijskih lista govori o tome koliko je u pet godina među slovenskom političkom elitom promijenjena percepcija o tome što znači biti zastupnik u Europskom parlamentu.
Prije pet godina za ta su se mjesta kandidirali većinom stranački političari iz "druge lige" ili oni za koje se smatralo da smetaju vrhovima stranaka, a kandidatura se izbjegavala i zbog uvjerenja da znači "politički zaton" na domaćem terenu. Tako je i Pahor prije pet godina u Strasbourg otišao gotovo protiv svoje volje. Računalo se da neće biti izabran jer su Socijaldemokrati predsjednika svoje stranke postavili na zadnje mjesto stranačke kandidacijske liste. Unatoč tome Pahor je izabran tzv. preferencijalnim glasovima. Birači naime uz stranku koju žele vidjeti u Europskom parlamentu imaju mogućnost zaokruživanja imena kandidata koji im je najbliži. Zato u Strasbourg tada nije otišao "preglasni" Aurelio Juri nego mladi predsjednik stranke, poznat uz to po odličnom i vještom ophođenju s biračkim tijelom.
Pahor je ove godine za nositelja liste svoje stranke postavio isto tako vještog govornika, nekadašnjeg ministra vanjskih poslova Zorana Thalera, listu Janšine stranke vodi njen potpredsjednik i bivši ministar školstva Milan Zver. Na listama su i druga ugledna politička imena, kao bivši premijer i ministar vanjskih poslova Alojz Peterle, pa čak i dva ministra u sadašnjoj vladi, što je prije pet godina bilo nezamislivo.
Tako listu stranke umirovljenika DESUS za Europske izbore predvodi ministar okoliša i prostora i nekadašnji ministar obrane Karel Erjavec koji je i predsjednik stranke, a na listi stranke Zares je i ministar gospodarstva Matej Lahovnik, koji je po nekim predviđanjima i u kombinaciji za budućeg predsjednika stranke.
Popularnosti Europskog parlamenta kao mjesta budućeg djelovanja među slovenskom političkom elitom ne pridonosi samo promjena ranije percepcije kako je to mjesto "zapećak" iz kojega se ne može graditi karijera na domaćem terenu, nego i mnogo više plaće koje će europski zastupnici iz Slovenije ubuduće primati.
Do sada su zastupnici Europskog parlamenta dobivali plaće i troškove iz nacionalnih proračuna, pa su Slovenci tako dobivali nešto manje od 4400 eura mjesečne plaće bruto, skoro tri puta manje od talijanskih eurozastupnika, te manje od zastupnika u slovenskom parlamentu.
To je za novi saziv Europskog parlamenta statutom promijenjeno. Sada će i sedam europskih zastupnika iz Slovenije kao i ostalih 725 članova europarlamenta dobivati jednaku mjesečnu plaću u iznosu 7785 eura bruto. Izjednačeni su i iznosi njihovih dnevnica, te troškova za osobne asistente i stručnjake.
Uz politički prestiž, što do sada nije uvijek bio slučaj, položaj slovenskog zastupnika u Europskom parlamentu od nedjelje će osiguravati i prosječni standard znatno viši od onog koji imaju njihovi kolege koji djeluju u domaćoj politici. No, to znači, da će jednako kao i oni biti izloženi sve jačem provjeravanju javnosti o svom djelovanju i radu.
Sve kritičniji odnos javnosti prema političarima pokazao se i u jedinoj pravoj "predizbornoj" aferi koja se ovih dana otvorila zahtjevima da odstupi ministar obrazovanja u Pahorovoj vladi zato što je javnosti prikrivao da je suvlasnik tvrtke registrirane u Nizozemskoj. Više od te činjenice, ministru i predsjedniku stranke Zares Gregoru Golobiču, te njegovim kandidatima na europskim izborima prijeti osjećaj javnosti da je ministar u sadašnjoj vladi lijevog centra lagao predstavljajući se liberalom koji se bori "protiv tajkunske privatizacije", dok po navodima nekih medija njegova osobna imovina iznosi 5 milijuna eura.
