Zoran Milanović, aktualni predsjednik Hrvatske, često kritiziran zbog svojih stavova prema NATO-u i EU-u, u prvom krugu predsjedničkih izbora osvojio je 49,09 posto glasova. Njegov populistički stil izazvao je usporedbe s Donaldom Trumpom, ali je Milanović ostao najpopularniji političar u zemlji, piše Politico u analizi
Njegov glavni protukandidat Dragan Primorac, kojeg podržavaju Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i premijer Andrej Plenković, dobio je 19,35 posto glasova, prema podacima Državnog izbornog povjerenstva sa 100 posto obrađenih biračkih mjesta. Kako nijedan kandidat nije osvojio većinu, Hrvatska će održati drugi krug izbora 12. siječnja.
Iako je uloga predsjednika u Hrvatskoj uglavnom ceremonijalna, kao u mnogim parlamentarnim demokracijama, reizbor Milanovića predstavljao bi ozbiljan izazov za premijera Plenkovića, njegovog najvećeg političkog rivala, piše Politico.
U pobjedničkom govoru u Zagrebu, Milanović je obećao promicati 'Hrvatsku s karakterom, Hrvatsku koja brine o svojim interesima i shvaća da samo mi sami možemo voditi računa o tome što se događa u našoj zemlji'.
Milanović: Nova igra
S druge strane, Plenković je izrazio zadovoljstvo što je kandidat njegove stranke ušao u drugi krug. 'Od sutra kreće nova igra, nova dva tjedna', izjavio je. 'Milanović nema program', nastavio je Plenković. 'Ne želimo da nas vuče prema Rusiji, želimo da Hrvatska ide u pravom smjeru.'
Predsjednik Milanović fokusirao se na niz korupcijskih skandala koji su doveli do ostavki ili smjena više od 30 ministara iz Plenkovićeve vlade. Optužio je premijera za pretjeranu proeuropsku politiku i nazvao ga 'poslušnikom' predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. Također je istaknuo migraciju kao ključni izazov za Hrvatsku.
Plenković je, s druge strane, kampanju gradio oko pitanja budućnosti Hrvatske u Europskoj uniji. Nazvao je Milanovića 'rakom hrvatske politike' i tvrdio da predsjednik želi približiti Hrvatsku Moskvi.
'Primorac nije dovoljno karizmatičan'
No, analitičari smatraju da samo geopolitika nije dovoljna da nadvlada slabosti Primorca. 'On nije dovoljno karizmatičan da privuče širu publiku', izjavio je politolog Ivan Grdešić s Libertas međunarodnog sveučilišta u Zagrebu.
Osim manjka karizme, kampanju Dragan Primorca opteretila su dodatna opterećenja. Najnoviji skandal uključivao je ministra zdravstva Vilija Beroša, koji je u studenome uhićen i smijenjen nakon istrage Europskog javnog tužiteljstva zbog korupcije.
Jasna Karačić Zanetti, pravobraniteljica za prava pacijenata, istaknula je kako su birači skeptični prema kandidatu koji dolazi iz iste stranke kao i smijenjeni ministar.
Predsjednički izbori u nedjelju bili su treći izbori u Hrvatskoj ove godine, nakon prijevremenih parlamentarnih izbora u travnju i izbora za Europski parlament u lipnju.