Predstavljajući rad na reformi kurikuluma, Boris Jokić, voditelj Ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme kazao je kako je na njoj u 14 mjeseci radilo više od 400 članova stručnih skupina, ali i ljudi iz resornih agencija te iz Ministarstva obrazovanja.

'Trenutačno se odvija stručna rasprava, nakon koje slijedi i javna rasprava. Plan je da se kurikulum eksperimentalno uvede u prvi, treći i peti razred osnovne škole te u sedmi za prirodoslovne znanosti, i usto u prvi razred srednjih škola te treći i četvrti za društvene znanosti. Odgoda plana nije problematična, i odgoditi ovakav plan za godinu dana neće biti problematično, ali treba spriječiti gašenje entuzijazma za reformu. Ako država procijeni da je potrebno bolje pripremiti i da treba više raditi na samim dokumentima i s nastavnicima, to je također moguće i s tim nikada nismo imali problema kao ekspertna skupina. Ovdje je potrebna jasna podrška, radi se o nacionalnom projektu koji će nadživjeti i ovaj saziv Sabora i sljedeći saziv. Ako ne bude te jednoznačne političke podrške cijeli će se proces usporiti', kazao je Jokić.

Odgoj i obrazovanju su, kazao je, predugo zanemarivani u Hrvatskoj i vrijeme je da se stvari promjene. 'Naši će kriteriji i dalje biti isti - rad, posvećenost promjeni, stručnost kao jedini kriterij, neovisnost od interesnih skupina, nepristajanje na političke pritiske, poštivanje mišljenja i rada akademske zajednice. Jedini dio društva koji je pokazao spremnost na promjene je upravo sustav odgoja i obrazovanja i znanosti. Na vama je kao političarima da učinite sve da taj entuzijazam ne splasne. Jer ako on sada splasne, bez obzira na to tko vodio ovu reformu i kako se ona zvala, nije za vjerovati da će se on ponovno podići u skoro vrijeme.  Kad se ljudi umore, i kada netko oholo kaže - dosta, svijet počinje od mene, kada krenu kulturni ratovi i kada politika pokaže još jednom da obrazovanje nije važno, sjetite se sljedećega: hrvatska je škola takva da potiče učenje napamet, idealna je za biflante, a sve potiče da se pokoravaju autoritetima. Školski su programi krivi što se mladi ne mogu zaposliti. Ovo su riječi Stjepana Radića pa se sjetite toga', rekao je Jokić.

Pobrojao je Jokić loše rezultate koje hrvatski učenici imaju, primjerice, iz matematičke pismenosti. 'Hrvatska je danas osamljena zemlja koju ljudi sve manje vole i o kojoj govore sve lošije. Hrvatska je iznutra puna međusobne mržnje, uzajamne pakosti, to će nas sigurno odvesti u ono stanje u kojem ljudi više nisu sposobni stvarati nikakve vrijednosti, budući da je pretpostavka stvaranju neke vrijednosti uvijek sloboda. Ovo su napravili ljudi iz škola i iz fakulteta. Trudili su se i borili, uspjeli su. Često s vjetrom u lice, bez obzira na to je na vlasti bio SDP ili Domoljubna koalicija, samo s jednom idejom - idejom bolje Hrvatske', zaključio je Jokić uvodno.

Podršku projektu uvodno je dao i ministar Predrag Šustar napomenuvši da kako pomoć i podršku očekuje ekspertna skupina, podršku očekuje i ministarstvo da svi budu brži.

Kurikulum mora ući u eksperimentalnu fazu već u rujnu, i to bez odgode, stav je za koji SDP-ov Željko Jovanović smatra da mora biti i zaključak odbora. Oko reforme kurikuluma, dodaje, mora postojati konsenzus kojemu neće biti bitna politika, partikularni interesi te interesi pojedinog udruga koje su preuske. 'Politička volja je nešto što će i ostalima dati entuzijazam da nastave dalje', kazao je Jovanović.

No s njim se nije složila predsjednica saborskog odbora nezavisna Gordana Rusak koja je jasno poručila: 'Reforma kurikuluma - da, ali brzina nauštrb kvalitete - ne. Ne dozvolimo da nas ovo podijeli jer to mora biti iznad nas', poručila je Rusak.

Pitanje brzine spominjala je i struka, pa i Matko Glunčić s Fizičkog odjela PMF-a. 'Mislim da ovo nije spremno ni za eksperimentalnu fazu jer je kurikulum pun nedostataka, nije usuglašen sa Strategijom odgoja i obrazovanja, a ni sa Zakonom o odgoju i obrazovanju', kazao je Glunčić koji je predložio 'da se stane na loptu, proširi ekspertna skupina, uzme više vremena i napravi dobar kurikulum' kojem će prethoditi i analize postojećeg stanja.

Političke elite nisu dovoljno prepoznale važnost obrazovanja i strukturnih reformi, ustvrdio je pak Neven Budak, posebni savjetnik bivšeg premijera za znanost i aktualni predsjednik Provedbenog tijela za Strategiju odgoja i obrazovanja. 'Ova država mora konačno reći da nam je obrazovanje prioritet i da će se od sada ulagati u obrazovanje i materijalni razvoj škola. Mi očekujemo podršku politike u provođenju reforme, no kada otprilike prije dva sata na HRT-u jedan saborski zastupnik kaže da ima profesora na Filozofskom fakultetu koji su politički pedofili i da je to zato jer imaju mentalnu konstrukciju pedofila, onda počinjem ozbiljno sumnjati u to kakvu podršku Sabor želi i može dati obrazovnom sustavu u Hrvatskoj', kazao je Budak.

Na brzinu reforme kurikuluma osvrnula se i SDP-ova potpredsjednica odbora Sabina Glasovac. 'Radilo se brzo jer naša djeca više ne mogu čekati. Možemo raditi greške, ali nemamo pravo čekati i oklijevati', kazala je Glasovac.

Osvrnula se i na medijske napise o kurikularnoj reformi. 'Već tri mjeseca reforma se dovodi u pitanje i stalno je na ledu, a onda ministar izađe pred novinare i kaže da je sve u redu. Zato me zanimaju odgovori na nekoliko pitanja - je li se zaista prilikom predstavljanja vlade potkrala greška gdje je u dokumentu o programu vlade bilo zapisano da će se reforma zaustaviti? Zašto se u proračunu smanjuju sredstva za edukaciju nastavnika? Je li slučajno da ministarstvo za 2016. nema percepciju ni viziju nijednog projekta. Zašto se zaustavlja plan razvoja strukovnog obrazovanja? Nadam se da su sve ovo slučajnosti i da se kroz egidu odgađanja ne želi zaustaviti reforma', kazala je Glasovac.

Kao osoba iz sustava, odnosno ravnateljica dubrovačke gimnazije, progovorila je i HDZ-ova saborska zastupnica Sanja Putica koja se založila za to da se više računa vodi o edukaciji nastavnika i edukaciji osoblja u sustavu obrazovanja za apliciranje za fondove Europske unije. 'Ako se dogodi konsenzus, ova će reforma ipak u implementaciji ostati na entuzijazmu nastavnika', kazala je Putica.

Odgovorio joj je SDP-ov Domagoj Hajduković koji je uvjeren da će upravo zbog entuzijazma nastavnika ova reforma uspjeti. Uvjeren je da je Građanski odgoj koji mnogi problematiziraju jako bitan jer naš sustav ne stvara ljude koji znaju biti odgovorni građani i koji znaju kako funkcionira naš politički sustav.

Svi su složni da reforma mora dalje, no ne mogu se zamjeriti primjedbe, poručuje Goran Dodig iz HDS-a.
'Reforma mora ići dalje, ali je moramo doraditi. Stanimo na loptu da vidimo kojom brzinom to doraditi. Podržat ću nastavak razgovora na ovu temu, ali još nisam siguran kako ću se odrediti kad se o tome bude odlučivalo', rekao je Dodig.

Nenad Marković iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja kazao je da se ne smije bezglavo juriti naprijed jer će reforma uspjeti samo ako se uvaže mišljenja iz stručne i javne rasprave.

'Kurikulum nije odgovorio kakvu nastavu želimo i kakvog nastavnika želimo', kazao je Marković.

Hrastov Ladislav Ilčić založio se pak da Odbor naloži Ministarstvu da imenuje neutralno tijelo stručnjaka za evaluaciju primjedbi koje dođu za vrijeme javne rasprave kako bi se, naglasio je, umirio dio javnosti koji sumnja u objektivnost gotovo 500 stručnjaka koji su izrađivali reformu.

Voditelj ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić odgovorio mu je kako bi bilo kakvo imenovanje nadkomisija ukazivalo na nepovjerenje u rad radne skupine.