U četvrtom pokušaju slijetanja u vojnu zračnu luku Smolensk, poljski predsjednički zrakoplov Tupoljev 154 srušio se i zapalio. U njemu su poginuli poljski predsjednik Lech Kaczynski, njegovasupruga Marija te brojni dužnosnici poljskog političkog života. Pored njih, u zrakoplovu je bio praktično cijeli vojni vrh. Razmjeri tragedije naveli su mnoge izvjestitelje i analitičare na pitanja o razlozima nesreće, sigurnosnim uvjetima, kao i pitanja o tome što će se dogoditi s funkcioniranjem oružanih snaga nakon pogibije najviših dužnosnika.

Gotovo odmah nakon nesreće Rusija je objavila da pilot predsjedničkog zrakoplova nije prihvatio njihova upozorenja o teškim uvjetima za slijetanje u zračnu luku Smolensk te da su ga uputili prema Minsku, odnosno prema Vitebsku u Bjelorusiji. Prema dosad poznatim informacijama, odluku o slijetanju donio je pilot koji u takvim situacijama ima pravo procijeniti uvjete i učiniti suprotno od onog što mu sugerira kontrola leta. Međutim, treba napomenuti da tu odluku ne bi trebao donositi sam.

Kapetan zrakoplova ne mora poslušati predsjednika

Uobičajena je praksa u svijetu da posadu predsjednikova zrakoplova čine najiskusniji piloti koji su dužni, u slučajevima otežanih uvjeta slijetanja, izvijestiti predsjednika o tome. Vrlo često se odluke donose nakon konzultacija kapetana zrakoplova te najviših dužnosnika u zrakoplovu. Međutim, konačna odluka je odgovornost kapetana zrakoplova koji ne mora poslušati sugestije dužnosnika u zrakoplovu. Primjerice, poljski je predsjednik za vrijeme sukoba u Gruziji u kolovozu 2008. godine zapovjedio tadašnjem kapetanu njegova zrakoplova da svakako sleti u Tbilisi, što je on odbio smatrajući da se radi o ratnoj zoni te da su uvjeti za slijetanje vrlo loši. Kapetan je tada preusmjerio zrakoplov prema Azerbajdžanu, da bi potom sletio u Bakuu.

Državni vrh ne smije putovati zajedno

Ova stravična nesreća ostavila je Poljsku ne samo bez predsjednika, već i bez velikog broja političara i praktično bez cijelog vojnog vrha. Treba reći da je također uobičajena praksa u svijetu da se u jednom prijevoznom sredstvu istodobno ne bi trebali nalaziti šef države, odnosno onaj koji ga prema ustavu i zakonima treba zamijeniti u slučaju njegove odsutnosti. Primjerice, uobičajena je praksa da predsjednik države i predsjednik parlamenta nikada ne budu zajedno u zrakoplovu ili bilo kojem drugom prijevoznom sredstvu, jer predsjednik parlamenta zamjenjuje predsjednika u slučaju njegove spriječenosti da obavlja dužnost. U SAD-u, primjerice, predsjednik i potpredsjednik imaju poprilično udaljene urede, a sve u svrhu sigurnosti i što rjeđeg zajedničkog pojavljivanja istodobno na istom mjestu.

Predsjednički izbori u lipnju

Svaka demokratska država ima u svojim ustavima ili zakonima zapisanu proceduru prema kojoj predsjednik parlamenta gotovo automatizmom započinje obnašati dužnost predsjednika države u slučaju da je ovaj spriječen u tome. Republika Hrvatska također se našla u takvoj situaciji nakon smrti predsjednika Franje Tuđmana, kada je njegovu dužnost, sa svim ovlastima, preuzeo tadašnji predsjednik Hrvatskog sabora Vlatko Pavletić. Predsjedničku dužnost u Poljskoj trenutno obnaša predsjednik njihova parlamenta Bronislaw Komorowski koji ima obavezu raspisati izbore u roku od 14 do 60 dana, pa će se tako oni vrlo vjerojatno održati do kraja lipnja. Treba spomenuti da su se redoviti izbori za predsjednika trebali održati krajem listopada ove godine.

Obezglavljena vojska najveći problem

Nakon nesreće su mnogi izvjestitelji upozoravali da je poljska vojska obezglavljena jer su u zrakoplovu poginuli predsjednik kao vrhovni zapovjednik te najviši vojni dužnosnici, a među njima i načelnik Glavnog stožera, general pukovnik Franciszek Gagor. Poginuli su svi zapovjednici grana (kopnene vojske, mornarice i zrakoplovstva) te zapovjednik operacija i zapovjednik specijalnih snaga. Treba naglasiti da i u oružanim snagama nije uobičajeno da se u jednom prijevoznom sredstvu istodobno nađu baš svi najvažniji vojni zapovjednici.

Svi trebaju preispitati sigurnost čelnika

Ovo je velika drama za oružane snage i veliki gubitak, ali to ne znači da će doći do poremećaja u njihovom funkcioniranju, jer svaka vojna organizacija u svojem ustroju ima jasno naznačeno tko zamjenjuje koga u slučaju nemogućnosti obnašanja dužnosti. Poljski načelnik stožera ima dva zamjenika, a jedan od njih nominiran je kao prvi zamjenik, što je uobičajena struktura kod država članica saveza NATO. Isto tako, zapovjednici grana imaju svoje zamjenike, kao i zapovjednici operacija i specijalnih postrojbi.

Prvi posao obnašatelja dužnosti predsjednika Poljske je da, nakon tjedna nacionalne žalosti, zajedno s vladom imenuje obnašatelje dužnosti u oružanim snagama. Ovo je velika tragedija za Poljsku, ali i značajno upozorenje svima onima koji su zaduženi za pitanja sigurnosti svojih čelnika. Ovaj će događaj, vrlo vjerojatno, bitno utjecati na sve buduće odluke o tome tko će se od dužnosnika istodobno nalaziti u nekom prijevoznom sredstvu, odnosno na procedure slijetanja u lošim uvjetima predsjedničkih i sličnih zrakoplova koji prevoze visoke dužnosnike.