'Želim mu nakon ovoga ono što si sam želi najbolje. Ovo nije naš prvi susret, ali prvi put u ovakvom formatu. I nismo ovdje pregovarali nego razgovarali, izmijenjivali mišljenja o nerješivim, bolnim problemima europske sigurnosti. Nisam ja taj, a ni Hrvatska, ta koja će ih riješiti, a bojim se ni da Poljska to ne može sama. Trebat će puno strpljenja i vremena da se te stvari dovedu u red i tu bih se, što se tiče tog dijela razgovora, zaustavio', poručio je Milanović, podsjetivši na početku da Andrzeju Dudi uskoro istječe mandat kao predsjednika Poljske.

'Unutarnja i vanjska politika su dva različita svijeta i dvije različite zvijeri. Svi poljski državnici su, kad ja gledam izvana, jako slični, ali oni se naravno ne vide takvima', dodao je predsjednik.

'Naši odnosi su zdravi i prijateljski. Ne samo zato što stotine tisuće, pa i milijun Poljaka dođe svake godine u Hrvatsku, mi ne možemo u toj mjeri uzvratiti. Ne samo zato što je robna razmjena takva, bilo bi bolje da je više u korist Hrvatske', kazao je Milanović.

Duda: Zamolio sam da se poveća broj hrvatskih vojnika u Poljskoj

Duda je na početku obraćanja podsjetio da je došao na poziv Milanovića u Hrvatsku.

'Razgovarao sam s predsjednikom Milanovićem kako razgovaraju predsjednici u drugom mandatu, to je jedan drugačiji pogled na politiku. Razgovarali smo o najvažnijim izazovima koji su pred nama u sljedećim mjesecima', rekao je Duda.

I poljski predsjdnik podsjetio je ne gotovo milijun poljskih turista koji dolaze na Jadran. 'Zamolio sam ga da se pobrine o mojim sugrađanima nakon što prestanem biti predsjednik i zamolio sam da turisti imaju patronat predsjednika', kazao je Duda.

Podsjetio je i na hrvatske vojnike koji se nalaze u kontigentu NATO-a u Poljskoj. 'Oni pokazuju da smo ujedinjeni u tom savezu. Drago nam je da su hrvatski vojnici prisutni u tom kontigentu. Zamolio sam predsjednika da se broj hrvatskih vojnika poveća', dodao je poljski predsjednik.

Zaštita granica

'Osvrnuli smo se i na sigurnost granica, koja je u fokusu otkad je počela ruska agresija na Ukrajinu. Rekao sam da smo solidarni ako će trebati podrška Hrvatskoj u zaštiti granica. Uvijek smo spremni pomagati Hrvatskoj jer smatramo da je to naša saveznička obaveza', kazao je Duda.

'Razgovarali smo o situaciji u Ukrajini. Naši stavovi se podudaraju jer želimo da ruska agresija završi, ali pravednim i trajnim mirom. To znači da Europa može mirno živjeti i da se rat neće vratiti. Nadam se da ćemo uspjeti to realizirati u kratkom vremenu', kazao je Duda.

Duda je kazao da je glavnom tajniku NATO-a Marku Rutteu poslao dopis da se članice obvežu na izdvajanje za obranu od 3 posto BDP-a. Poljska, dodao je, izdvaja 5 posto BDP-a na obranu. Spomenuo je i korejski tenk, koji bi se trebao proizvoditi u Poljskoj.

Pitanja novinara

Prvo pitanje je došlo od poljskih novinara koji su pitali za komentar čelnika ruske tajne službe SVR da će Poljska i baltičke najviše stradati ako NATO napadne Bjelorusiju ili Rusiju.

'Te je jedna ruska dezinformacija, Rusije koja stavlja nuklearno oružje u Bjelorusiju. NATO je obrambeni savez i sve što radi NATO je odgovor na ruske agresivne aktivnosti. Bjelorusija je zapravo sluga Rusije. Ono što mogu sugerirati kolegama iz NATO-a, pogotovo istočnog krila, je da budu mirni. Ponavljam, NATO je obrambeni savez i nikada ne napada', odgovorio je Duda.

'Ne znam tko je u Poljskoj zainteresiran za moje mišljenje. Nemam za dodati ništa nego se samo nadovezati - ruski dužnosnik razvija hipotetski odgovor na nemoguću situaciju. Situacija je da NATO napadne Rusiju što mi se čini nemoguća. Samim time, hipotetska situacija je nemoguća i nelogično je to komentirati', poručio je pak Milanović.

Milanović: Ni Poljska ni Hrvatska neće slati svoje vojnike u Ukrajinu

Hrvatski novinari pitali su kako bi trebalo i kako je moguće okončati rat u Ukrajini.

'Ja o tome govorim već tri godine u hrvatskoj javnosti. Ono što govori predsjednik Duda je poznatije od onog o čemu ja govorim. Znate stavove jedne i druge strane. Nismo ovdje da bi pregovarali i tražili rješenje, nego da bi razgovarali. Hrvatska geografija je bila naše prokletstvo, a u novije vrijeme se čini da nas je možda počastila. Vjerni smo svojim saveznicima, to je bond of allegiance. Sve izvan toga je hladni i nepoznati svijet koji promatramo i ne možemo se previše uplitati i nećemo se previše uplitati. Poljska je rekla da neće slati svoju vojsku u bilo kakvu mirovnu misiju u Ukrajini. Hrvatska također neće, smatram da to nije ispravan put. Nažalost, rješenje neće biti pravedno. Morat ćemo više trošiti na oružje', kazao je Milanović.

Predsjednik je dodao da treba biti manje ovisan o SAD-u. 'Tenk košta 25 milijuna eura, taj tenk je ugroziv i izbacuje ga se s protuotrovom koji košta 10 tisuća eura', kazao je Milanović, upitavši se što se može kupiti s tim novcima koje ćemo dobiti od izdvajanja s 2 posto BDP-a.

'Rat u Ukrajini će se završiti, nažalost, ne na pravedni način. Rusija neće otići tamo gdje jest. Rusija i Poljsa sigurno neće biti prijatelji 50 godina i u takvim okolnostima ćemo morati živjeti. Hrvatska će biti prisutna u NATO članicama, ali preko toga - ne', kazao je Milanović.

'Ni Poljska ni Hrvatska, i teško je zamisliti tu situaciju, ne mogu samostalno dobiti takav vojni potencijal koji bi nam omogućio da se pojedinačno obranimo ako bi nas napala Rusija. Što se tiče spremnosti, moramo trošiti više novca za obranu, moramo povećati potencijal naših vojski, povećati vojnu proizvodnju u Europi', dodao je Duda, dodavši da bi to onda trebao biti profit za povećanje standarda i razvoj investicija i novih tehnologija.

'Što se tiče rata u Ukrajini, ni ja ni Milanović nećemo sami završiti taj rat. Svi čekamo rezultate Trumpovih aktivnosti. Taj rat bi trebao završiti što prije jer želimo da ljudi prestanu ginuti i da Ukrajina postane normalna država gdje ljudi mogu normalno živjeti', zaključio je Duda.

Poljski predsjednik trebao bi se sastati i s premijerom Andrejem Plenkovićem i predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem.

Odnosi Poljske i Hrvatske

Hrvatska i Poljska, obje članice Europske unije i NATO-a, imaju dobre bilateralne odnose bez otvorenih pitanja. Poljska je podržala hrvatski ulazak u Schengen, a sada pruža i podršku za članstvo Hrvatske u OECD-u. Suradnja u obrani potvrđena je i sudjelovanjem Hrvatske u NATO-ovim prednjim kopnenim snagama u Poljskoj gdje trenutno djeluje 15. hrvatski kontingent.

Što se tiče robne razmjene između Hrvatske i Poljske u 2024. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, izvoz iz Hrvatske u Poljsku iznosio je 522 milijuna eura, dok je uvoz iz Poljske u Hrvatsku dosegnuo 1,68 milijardi eura.