Većina analitičara tumači da je Trump ustuknuo pred višednevnim slobodnim padom američkih burzi - mada se pojavljuju rubne tvrdnje da je zapravo svjesno otvorio kratkotrajan prostor za špekulante - ali i zbog problema oko plasmana američkih obveznica.

Ne pamti se, naime, kriza u kojoj su istovremeno padale i dionice i državne obveznice, a to su na svojim dugoročnim ulaganjima vrlo brzo osjetili svi Amerikanci.

'Recipročne carine', a zapravo proizvoljni porez koji je Trump pokušao nametnuti svim zemljama svijeta kako bi smanjio deficit u trgovinskoj razmjeni s njima, zasad je stavljen na čekanje za sve osim Kine. I za 'saveznike koji su jako loše tretirali SAD', i za 'neprijatelje', i za desetke država koje su se, kako je plastično opisao američki predsjednik, 'nadmetale u ulizivanju kako bi mu poljubili dupe'.

Da se ipak ne radi o planskom, već o improviziranom potezu, dokazuje podatak da su, upravo u trenutku u kojem je Trump objavljivao svoju odluku, njegovi najbliži saveznici branili carine kao potez od kojega se ne namjerava odustati.

Nije se (zasad) odustalo od linearnih poreza od 10 posto na sva gospodarstva, kao ni od ranije uvedenih carina na čelik, aluminij, automobile i druge proizvode, no tržišta diljem svijeta zasad su odahnula. Ipak, preostao je odnos SAD-a i Kine, u kojemu nema popuštanja ni s jedne strane.

Paralelno se iščekuje novi razvoj događaja oko rata u Ukrajini, najavljuje se 'dijalog na visokoj razini' s Iranom, a istovremeno se u blizini ove zemlje raspoređuje najmoćnije američko oružje…

Katastrofa na pomolu?

Je li Trump cijelo vrijeme planirao ovakav scenarij, upitali smo vanjskopolitičkog analitičara Denisa Avdagića.

'Postoje različite teorije: po jednoj teoriji radi se po pomno pripremljenim planovima, a po drugoj o 'ludosti trenutka', u kojemu ni sam Trump zapravo ne zna gdje udara. Prerano je za ocjenu. U ekonomskom smislu jasno je da se želi postići oporavak američke ekonomije i smanjenje zaduženosti SAD-a, ali pitanje je radi li se time katastrofa u svjetskim ekonomskim odnosima', kaže Avdagić za tportal.

'Za nas u Europi neke dugoročne posljedice već sada su kristalno jasne: sve se manje govori o 'voljenoj Americi' i sve je manje onih koji će javno podržavati Trumpa: čak i ako su dosad to činili motivirani nekim njegovim ideološkim istupima i potezima, svjesni su ekonomske štete koju i oni sami trpe. Tek treba vidjeti kako će sve ovo utjecati na, primjerice, turističke tokove, ali i na trgovinsku razmjenu u duljem vremenskom periodu', kaže ovaj analitičar i potom upozorava na, po njemu, ključnu stvar u euroatlantskim odnosima:

'Narušen je američki kredibilitet kod saveznika u Europi, narušeno je povjerenje koje je u tim odnosima izuzetno važno, presudno. Svi mi budimo se s mišlju i povjerenjem da svijet koji poznajemo i dalje funkcionira, da ne postoje goleme ugroze, a sada i obični građani, koje je rijetko kada zanimalo nešto više od nogometa, razmišljaju i raspravljaju o carinama, Trumpu, Kini, svjetskim ratovima i slično', kaže Avdagić.

Sve i da je Trump od samog početka namjeravao 'udariti' samo na Kinu, dodaje on, ovakva parada (ili cirkus) s uvođenjem carina nema logike.

'I da je orijentiran samo na Kinu kao američkog prirodnog neprijatelja ili barem suparnika, u tom slučaju svejedno bi mu trebali saveznici. Pa i da se ne radi samo o trgovinskom ratu, nego o ozbiljnom sukobu širih razmjera, čak i Americi netko bi morao čuvati leđa. Dakle, ako je Trump od početka ciljao baš na Kinu, nisam siguran da to čini na ispravan način', kaže sugovornik tportala.

Probuđena Europa

U Trumpovim potezima u prvih nekoliko mjeseci mandata on ipak vidi i nekoliko pozitivnih učinaka: svijet se protresao dok je Europa nakon desetak godina hibernacije napokon počela razmišljati o svojoj obrani i samodostatnosti. Avdagić primjećuje da se zbog Trumpa i Elona Muska nešto ozbiljnije počelo razmišljati o troškovima države koji često dosežu apsurde - no u samom SAD-u rezovi su izvedeni u najmanju ruku 'izuzetno traljavo'.

'Trumpov najveći problem jest što očito želi postići sve 'sad i odmah', i to služeći se šokovima umjesto pregovorima, za koje evidentno nema dovoljno strpljenja. Svijet naprosto ne funkcionira na taj način, čak ni kada igru vodi SAD, pa je pitanje dana bilo kada će Europa i druge ekonomske sile početi najavljivati ozbiljne protumjere i kada će američki predsjednik početi doživljavati pritisak iznutra', kaže Avdagić te zbog činjenice da su na snazi ostale linearne američke carine od 10 posto nikako ne pristaje na zaključak da je Trump ustuknuo.

'Kina se također neće tako lako povući jer odavno gradi svoj položaj sile koja je ravnopravna Americi - trgovinski, ali i u svim drugim aspektima. Trenutno najviše zabrinjava predviđanje da će jeftina kineska roba umjesto prema SAD-u krenuti prema Europi, ali i tu će prije ili kasnije doći do povlačenja, odnosno uvođenja iznimaka. Na koncu, sam Donald Trump najavio ih je za pojedine kompanije koje ne mogu poslovati bez uvoza iz Kine - a ako će izuzeća vrijediti za njih, zašto onda ne bi vrijedila i, recimo, za Apple?' ističe Avdagić.