Europski parlament u ponedjeljak je objavio prve projekcije kako bi mogao izgledati novi saziv toga tijela nakon izbora koji će se održati u drugoj polovici svibnja ove godine. Projekcije koje se temelje na istraživanju provedenim u državama članicama početkom veljače pokazale su da opada snaga mainstream stranaka, Europske pučke stranke (EPP) te Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D), sukladno trendovima koji su viđeni na nacionalnim izborima diljem Europe, od Francuske i Njemačke, preko Austrije i Češke, do Italije
Prema projekcijama trenutačnih namjera glasača diljem 27 zemalja EU-a, nakon Brexita sastav sljedećeg Europskog parlamenta u političkom će smislu biti rascjepkaniji nego prije. U novom Europskom parlamentu bit će i manje zastupnika (705) nego u prethodnom (751).
No isto tako projekcije pokazuju da populističke i krajnje desne protueuropske stranke mogu računati s potporom od oko 150 zastupnika u tri kluba u Europskom parlamentu, što je daleko od mogućnosti da se preuzme kontrola u odlučivanju o sudbini Europe ili mijenjanju iznutra, kako je to poručio potpredsjednik talijanske vlade i antiimigrantske desne stranke Lige Matteo Salvini. Međutim projekcije pokazuju i da EPP i S&D neće kao do sada imati natpolovičnu većinu u Europskom parlamentu te da će trebati pomoć treće grupacije kako bi se imenovao predsjednik Europske komisije i popunile ostale funkcije, najvjerojatnije liberala.
vezane vijesti
U odnosu na aktualni sastav parlamenta, Europska pučka stranka (EPP), najmoćnija frakcija u Europskom parlamentu, unutar koje djeluje i u Hrvatskoj vladajući HDZ, imat će 34 mjesta manje, ali će i dalje kontrolirati 26 posto Europskog parlamenta. Najveći dobitak u mandatima trebala bi osjetiti u Grčkoj, a pad u Češkoj, Italiji, Njemačkoj, Slovačkoj i Latviji.
Progresivni savez socijalista i demokrata prema projekcijama bi pao za šest posto i u novom sazivu zauzimao bi 19 posto Europskog parlamenta. Najveći gubitak trpi u Italiji, Njemačkoj i Francuskoj, u kojima su tamošnje socijalističke i socijaldemokratske opcije u teškim problemima i praktički se bore za politički opstanak.
Zanimljivo je da bi Savez liberala i demokrata za Europu (ALDE) trebao rasti za oko 1,5 posto. Porast prije svega može zahvaliti opravku liberala u Njemačkoj te rastu stranke Građani u Španjolskoj.
Velik rast grupacije Europa nacija i sloboda (ENF) mogao bi se dogoditi zahvaljujući talijanskoj Ligi. U toj grupaciji nalazi se Nacionalno okupljanje francuske ekstremne desničarke Marine Le Pen, kao i Stranka za slobodu (PVV) nizozemskog islamofoba Geerta Wildersa.
Klub zastupnika Europe slobode i demokracije (EFDD) trebao bi se održati na dosadašnjim pozicijama također zahvaljujući rastu talijanskog populističkog pokreta Pet zvijezda i protuimigrantski raspoloženih desničara iz Alternative za Njemačku i unatoč tome što će izgubiti čak 17 mandata koje su im na prošlim izborima donijeli pripadnici Stranke za nezavosnost Ujedinjenog Kraljevstva (UKIP).
Za Hrvatsku su korišteni podaci iz istraživanja agencije Promocija plus. I prema tim rezultatima HDZ bi osvojio šest mandata, SDP tri, Živi zid dva i Most jedan mandat. No spomenuto istraživanje stranke Amsterdamske koalicije tretira pojedinačno. Zbrojeni, njihovi rezultati smještaju ih ispred Mosta, ali iza Živog zida. Također treba vidjeti kako će napredovati START Dalije Orešković, koji je u prvom istraživanju u kojem se pojavio dobio izvanrednih pet posto, a ne treba zanemariti ni Nezavisne za Hrvatsku, koji također solidno kotiraju s 3,7 posto. Uglavnom, čeka nas mnogo uzbuđenja do svibnja.
Podaci koji su korišteni u ovim projekcijama zasnivaju se na informacijama iz pouzdanih istraživanja koja su provele stručne ustanove u državama članicama, a za Parlament ih je prikupila agencija Kantar Public. Treba reći da se ovi podaci malo razlikuju od onih izvornih Promocije plus, jer su neodlučni birači ravnopravno podijeljeni strankama koje prelaze prag, kako se to i radi kad se preračunavaju glasovi u mandate.
Stranke su uvrštene u ove projekcije samo ako su članice postojećih klubova zastupnika ili ako su već povezane s nekom europskom političkom strankom. Sve ostale političke stranke i pokreti koji se još nisu izjasnili o svojim namjerama nalaze se u kategoriji 'ostali', poput Mosta i Živog zida, koji još uvijek nisu pronašli svoju europsku obitelj.
Podaci po zemljama koji se mogu preuzimati i distribuirati
Svi podaci mogu se preuzeti sa stranice Parlamenta Informacije za medije o izborima u Excelu, s cjelokupnim katalogom podataka koji proizlaze iz anketa o namjerama glasača u svim državama članicama. U toj datoteci moći će se naći sve informacije o nacionalnim strankama, njihova imena, političke veze na europskoj razini, njihovi rezultati na posljednjim europskim i nacionalnim izborima, kao i o tome kakvi su im izgledi u svim prikupljenim anketama. Za svaku se anketu može pročitati koja ju je ustanova provodila, u kakvom je opsegu napravljena, kao i ostali relevantni podaci.
Parlament će do kraja travnja objavljivati ažurirane projekcije svaka dva tjedna, a u svibnju svakog tjedna sve do noći uoči izbora. Prve izlazne ankete bit će objavljene 26. svibnja za zemlje koje ih budu provele i nakon što se zatvore birališta, poslije 18 sati te svakog sata dok ne budu dostupni privremeni konačni rezultati iz svih država članica.
Prvi izravni izbori za Europski parlament održani su prije četrdeset godina, točnije 12. lipnja 1979. Ovogodišnji izbori bit će najvažniji u povijesti Europskog parlamenta s obzirom na politički kontekst, najavljen odlazak Ujedinjene Kraljevine te velike političke i prekogranične izazove s kojima se treba suočiti. Glasači će na birališta moći izaći od 23. do 26. svibnja kako bi odlučili o sudbini Europe.
