Kako se Barack Obama (47), senator iz Illinoisa, uzdignuo tako visoko i tako munjevito, ušavši u povijest kao prvi crni američki predsjednik SAD-a? Sjeme je bačeno 2004, na Nacionalnoj demokratskoj konvenciji.

'Stojim ovdje znajući da je moja životna priča dio šire američke priče, da dugujem svima koji su ovdje došli i da ni u jednoj drugoj zemlji na svijetu moja priča ne bi bila moguća', rekao je Obama u svom ključnom govoru pred stranačkim auditorijem. Četiri godine kasnije, ušao je u legendu.

Reakcija na njegov nastup bila je silno pozitivna, komentatori, novinari i političari počeli su govoriti o Obami kao kandidatu na predsjedničkim izborima 2008. godine.

Obamino političko putovanje traje svega 11 godina. Izabran je u Senat Illinoisa 1997. godine, 2004. osvojio je mjesto u nacionalnom Senatu u Washingtonu, a 2007. istaknuo kandidaturu za predsjednika države.

Tko je, dakle, Barack Obama?

Ime je dobio po ocu, koji je odrastao u Keniji čuvajući koze, dok mu nije stigao poziv za studiranje uz stipendiju na Havajima. Kao prvi crni student iz inozemstva na Sveučilištu u Honoluluu, upoznao je bjelkinju Ann Dunham, s kojom se ubrzo vjenčao i 4. kolovoza 1961. dobio sina, Baracka Husseina Obamu Juniora.

Dok je Barack još bio u povojima, njegov otac dobio je priliku studirati na Harvardu, gdje je magistrirao ekonomiju. Kasnije se bez obitelji vratio u rodnu Keniju, gdje je radio kao vladin ekonomist. Brak je razvrgnut kad su Obami bile dvije godine.

Kada je navršio šest, njegova majka udala se za Indonežanina, te je obitelj preselila u Jakartu. Obama je dobio polusestru, Mayu Kassandru Soetoro. Iako su mu i otac i očuh bili muslimanske vjeroispovijesti, Barack je kršćanin - u Indoneziji, zemlji s većinskim muslimanskim stanovništvom, četiri godine pohađao je sekularne i katoličke škole.

Obama je priznao da je za vrijeme srednjoškolskih dana konzumirao marihuanu, kokain i alkohol. Na ovogodišnjem Građanskom forumu za predsjedništvo rekao je da mu je to najveći moralni neuspjeh. Uoči početka predizborne kampanje najavio je da će prestati pušiti cigarete, ali nije poznato je li uspio u tom naumu.

Na Havaje se vratio kao desetogodišnjak i nastavio školovanje živeći s bakom i djedom. Obamina majka, koja se na Havaje vratila nešto kasnije, uspjela je doktorirati antropologiju prije nego što je 1995. umrla od raka. Njezin utjecaj na Obamu bio je golem - bila je snažna žena feminističkih shvaćanja, angažirana u zajednici na osiguravanju mikrokredita za siromašne.

Obama je 1983. završio studij politologije na Sveučilištu Columbia u New Yorku, nakon čega je preselio u Chicago. Bio je iznimno uspješan u poslu, radeći kao organizator društvenih aktivnosti u lokalnim gradskim zajednicama. Tri godine kasnije, odlučio je nastaviti školovanje, te je 1988. upisao pravo na Sveučilištu Harvard. Iznimno talentiran i šarmantan, ubrzo je postao prvi afroamerički predsjednik znanstvenog časopisa Harvard Law Review.

Na Harvardu je 1989. upoznao studenticu prava i buduću suprugu Michelle, koja mu je igrom slučaja bila mentorica na praksi iz trgovačkog prava. Ubrzo se popularni Obama zagrijao za Michelle, koja je isprva glumila nedodirljivost, ali je popustila kada ju je pozvao na večeru. Završili su u kinu, pa na praznom košarkaškom igralištu, gdje je Obama demonstrirao svoje umijeće zakucavanja lopte. Košarka mu je i danas omiljeni hobi.

Michelle je odrasla u južnom Chicagu, kamo su se zajedno vratili nakon studija. Obama se zaposlio kao odvjetnik, specijalizirajući građansko pravo i zastupajući žrtve diskriminacije u području stanovanja i zapošljavanja. Ambiciozna Michelle pomagala mu je u karijeri, povezujući ga s utjecajnim lobistima, a upravo je iz južnog Chicaga Obama lansiran u političku orbitu – u državni i nacionalni senat.

Michelle i Barack vjenčali su se 1992. godine, prvu kćer Maliju Ann dobili su 1998, a drugu, Natashu (Sashu) 2001.

Uz polusestru s majčine strane, Obama ima još petero polubraće i polusestara s očeve strane. 'Michelle će vam reći da, kada se svi zajedno nađemo za Božić ili Dan zahvalnosti, izgledamo poput mini Ujedinjenih naroda. Imam rođaka koji izgledaju poput Bernieja Maca, ali i onih koji su više nalik Margaret Thatcher', kaže Barack.

Barack je predavao ustavno pravo na Sveučilištu u Chicagu od 1992. do 2004. godine. Gotovo dva desetljeća pohodio je crkvu Trinity United Church of Christ, sve dok se mediji u svibnju ove godine nisu počeli baviti kontroverznim misama. Pastor Jeremiah Wright govorio je, primjerice, da bi Bog trebao prokleti Ameriku koja crnce tretira 'gore od ljudi', te iznio teorije prema kojima je američka vlada stvorila virus AIDS-a kako bi reducirala crnačku populaciju, te sama dovela do napada 11. rujna 2001. godine.

Obama se ogradio od Wrighta, nastojeći neutralizirati napade republikanaca koji su ukazivali na njegovu povezanost s kontroverznim pastorom. No Obama je otišao korak dalje, progovorivši otvoreno o rasnom pitanju i pozivajući Amerikance da zatvore poglavlje duge povijesti rasne nejednakosti.

'Gnjev je stvaran i moćan; poželjeti da jednostavno nestane, osuditi ga bez upoznavanja s njegovim korijenima, produbljuje ponor nerazumijevanja koji postoji među rasama', rekao je Barack.

Dok se natjecao za demokratsku nominaciju, Obama se suočavao s kritikama i podsmjesima jer, u usporedbi sa svojom tadašnjom suparnicom, bivšom prvom damom i senatoricom Hillary Clinton, nema značajnog političkog iskustva, osobito ne u vanjskoj politici.

No branio se ovako: 'Kada govorim o tome da sam živio u Indoneziji i da imam siromašnu obitelj u Africi, nije važno poznavati čelnike. Ono što ja poznajem su ljudi.'

Obama se snažno suprotstavio ratu u Iraku, iako je, nakon što je izabran u nacionalni senat, opetovano glasovao za financiranje rata. Namjerava povući američke trupe iz Iraka čim za to sazriju uvjeti, a vojnu akciju protiv Irana razmotrio bi jedino u slučaju da diplomacija pretrpi potpuni neuspjeh.

Obama je u kampanji najavio da će kao predsjednik biti voljan bezuvjetno razgovarati s čelnicima ostalih 'neprijateljskih' zemalja, uključujući Sjevernu Koreju, Siriju, Venezuelu i Kubu. Zalaže se za čvršći stav o trgovinskim sporazumima s vladom u Pekingu, a podržava službeno proglašavanje Kine valutnim manipulatorom.

Barack Obama napisao je dvije knjige. Memoari 'Snovi mog oca: Priča o rasi i nasljeđu' o kompliciranom odnosu s ocem objavljeni su 1995. Knjiga 'Odvažnost nade: Razmišljanja o obnavljanju američkog sna' objavljena je 2006. godine, a u njoj Obama iznosi svoje stavove o mnogim pitanjima, od obrazovanja, preko zdravstvenog osiguranja, do rata u Iraku.

Izazvao je žestoke reakcije u ožujku, kada je na malom skupu u Iowi rekao da 'nitko ne pati više od palestinskog naroda'. Otada je relativizirao stavove, pa sada Izraelcima neizravno zamjera naselja u Zapadnoj obali, a Palestincima nepriznavanje Izraela i prijetnje nasiljem.

Izbore je, međutim, osvojio na 'domaćem terenu', prvenstveno zahvaljujući obećanju o uvođenju zdravstvenog osiguranja dostupnog svim Amerikancima. Predviđa porezne olakšice za obitelji srednje klase i veće porezne namete za najbogatije. Predložio je ulaganje čak 150 milijardi dolara u 'zeleni energetski sektor', razvijanje alternativnih izvora i tehnologija za čisto sagorijevanje ugljena i sigurnu nuklearnu energiju.

Zalaže se za 80-postotno smanjenje emisije ugljičnog dioksida do 2050, značajno smanjenje potrošnje nafte i oslobađanje SAD-a od ovisnosti o zemljama OPEC-a. Njegovi planovi trebali bi rezultirati otvaranjem pet milijuna novih radnih mjesta.

Najavio je trgovinske pregovore u inozemstvu koji bi trebali otvoriti nova strana tržišta za američke proizvode, a uz pojačanu kontrolu državnih granica, zalaže se i za legalizaciju statusa milijuna stranih radnika koji su već na američkom tlu. Podržao je zakonodavstvo koje bi omogućilo saveznim državama da ponude ilegalnim imigrantima školarinu po povlaštenim, državnim cijenama.

No dok leti na krilima dosad neviđene podrške svjetske javnosti jednom političaru, prvo obećanje koje bi Obama mogao ispuniti jest ono koje je dao svojim kćerima - zavjetovao se da će im nakon selidbe u Bijelu kuću nabaviti psa.

Novi američki predsjednik često se šalio da su mu ljudi zaboravljali ime i zvali ga 'Alabama' ili 'Yo Mama'. No u ovom trenutku teško je zamisliti da će mu itko ikada više zaboraviti ime.