Matija Posavec nije ni prvi, a vrlo vjerojatno neće biti ni zadnji političar koji je unatoč teretu sumnji te optužbi za kriminal i korupciju nadmoćno pomeo konkurenciju na izborima. Prije samo dva mjeseca podnio je ostavku na funkciju na koju se sada vraća, i to zbog optužbi da je primio mito i pogodovao pri zapošljavanju. Iako je Posavec sve to i priznao, nije mu naštetilo pa je ove nedjelje osvojio čak 79 posto glasova na izborima u Međimurskoj županiji.

Sličnu je situaciju na lokalnim izborima ranije ove godine imao i gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić. Iako je nekoliko mjeseci proveo u istražnom zatvoru zbog afere Janaf, građani su mu u svibnju ponovo dali povjerenje. Osvojio je gotovo 62 posto glasova. Kada se govori o biranju lokalnih čelnika s optužnicama, a nekih i s nepravomoćnim presudama, uvijek se spominju i Ivan Čehok i Milan Bandić jer su uspjeli unatoč svemu dobiti povjerenje birača.

'Pokazuje to da ne postoji povjerenje u organe gonjenja, odnosno pravosuđe, i da sve to skupa predugo traje. To je, po mom sudu, najveći problem hrvatskog pravosuđa. Ljudi zaborave nakon nekog vremena. Stare novine i stari portali nešto su što ljudi rijetko gledaju. Javnost nije podešena tako da se bavi stvarima starijima od 15 dana. I onda imamo taj stav - 'to je naš dečko'. 'Naš dečko iz Međimurja', 'naš dečko dinamovac', 'naš dečko HDZ-ovac ili SDP-ovac'', kaže politički analitičar Žarko Puhovski. Iako su nam svima usta puna borbe protiv korupcije, a i građani kritiziraju lopovluk i korumpirane političare, u pojedinim lokalnim sredinama, kada su u pitanju izbori, na sve se zaboravi.

'Javnost funkcionira po principu prolaznih moda. Neke teme su u nekom razdoblju u fokusu i sve se prelama preko njih, a onda ljudima jednostavno dojade. To se u posljednjih godinu, dvije događa s temom korupcije, i to ne samo kod nas, nego i na europskoj razini. Primjer je Ursula von der Leyen - ona je u jeku skandala zbog nekoliko milijuna eura korupcije kao ministrica obrane došla na mjesto predsjednice Europske komisije, a ova priča je nestala. Nekoliko marginalnih zastupnika u EP-u spominjalo je to, ali sve je ostalo postrani', podsjeća Puhovski.

'Kod nas je ljudima jednostavno previše te priče o korupciji, a pogotovo kada se radi o korupciji koja je tragikomična u odnosu na ono što se obično događa, kao što su Posavec i njegovih deset tisuća kuna mita. To je bio dobar povod da se na izborima pokaže da smo lokalno nastrojeni, da podržavamo svog dosadašnjeg vođu i da nas ove priče naročito ne zanimaju. Krajnja konzekvenca je stav koji pokazuje već HDZ-ovo, ali i široko biračko tijelo, a to je - svi su političari lopovi, pa onda biramo naše lopove protiv njihovih lopova', pojašnjava Puhovski. Iako se često zna čuti rečenica da će neku stranku ili političara zbog nepravilnosti, sukoba interesa, kriminala ili korupcije građani kazniti na izborima, u praksi se to na lokalnoj razini rijetko događa. Što je s nacionalnom razinom?

'Na nacionalnoj razini osuđuje se oštrim riječima i ima jako malo presuda. Šest ili sedam ministara otišlo je iz Plenkovićeve vlade, a ni za jednog nije se reklo da odlazi zato što loše funkcionira kao ministar, nego zato što ima 25 kvadrata ili 250 kvadrata više nego što je prijavio. To je prekršaj, ali mene kod ministra prvenstveno zanima kako to funkcionira. I kada se uhvate ovi moralistički kriteriji, onda imamo situaciju neke vrste ćudoredne policije koja hoda naokolo i nastoji dokazati tko ima previše kvadrata, što je tipični agrarno-siromaški stav koji se odnosi na količine nekretnina. A pritom se ostavlja po strani pitanje funkcionira li ta osoba kao ministar ili ne, i ostavlja se po strani pitanje trgovanja utjecajem, što se kod nas ne razmatra ni sankcionira. Propisi o sukobu interesa, prema mom mišljenju, potpuno pogrešno govore o sukobu javnog i privatnog interesa, a ne o sukobu dva javna interesa. Npr. imate ne znam koliko načelnika i gradonačelnika koji su zastupnici u Saboru, što je direktan sukob interesa, ali to zakon ne tretira', iznosi Puhovski svoje mišljenje.

Da su se građani na neki način 'pomirili' s korupcijom u svim porama društva, pokazuje i Eurobarometar o korupciji iz 2020. U tom je istraživanju čak 97 posto Hrvata reklo kako misle da je korupcija široko rasprostranjena u državi. Pitanje je stoga može li se u Hrvatskoj promijeniti trend da se ona počne ozbiljno doživljavati, a i da građani počnu kažnjavati političare.

'Prvenstveno bi ih trebale početi kažnjavati institucije, a koje to ne rade. Jer ja ću uvijek kao birač reći - ako ga oni ne hapse, što bih sad ja trebao raditi, a meni je npr. doveo vodovod. Tu će uvijek biti stav 'doveo mi je vodovod', 'on je naš dečko', 'trebamo više HDZ-ovaca ili SDP-ovaca' i ljudi će ih birati što god bilo', poručuje Puhovski.