Subvencije koje je srpska Vlada isplatila Fiatu tijekom prošle godine iznosile su više od 50 milijuna eura, a neto dobit koju je ostvarila zajednička kompanija FAS iznosila je svega 10 milijuna eura, piše Danas.

Srbija u FAS-u ima jednu trećinu vlasništva što znači da joj od spomenutih 10 milijuna eura dobiti pripada 3,3 milijuna i to pod uvjetom da se cijela dobit isplati vlasnicima. Čak i kad bi Srbija dobila tih 3,3 milijuna eura, to bi značilo da bi joj tim tempom bilo potrebno više od 15 godina da vrati ono što je u FAS uložila samo tijekom prošle godine

No računica nije toliko jednostavna, jer je u Srbiju sa Fiatom stigao i niz drugih kompanija koje proizvode auto dijelove za Fiat, a koje za svoje pogone nisu dobile tako velikodušne subvencije kao proizvođač slavnog 'fiće'.

To znači da proračun od njih ostvaruje porezne prihode koje inače ne bi imao, a radna mjesta i u tim i u Fiatovim halama znače manje ljudi na burzi. Uz to, budući da je Vlada Srbije vlasnik trećine FAS-a, sva njezina ulaganja u infrastrukturu i opremu zapravo su ulaganja u vlastitu tvornicu, pa bi, prilikom eventualne prodaje FAS-a, državi pripala trećina prodajne cijene, čime bi se vjerojatno i ova ulaganja povratila. Naravno, i to opet pod uvjetom da tajnim ugovorom nije predviđeno drugačije.

U listu nepoznanica ubacuje se i to da je od 2011., kada je Fiat počinjao s proizvodnjom u Srbiji, država skinula sve namete na uvoz auto-dijelova i komponenti. Obračunska osnovica za taj uvoz je nula, a sve ostale obaveze prema Carini u prošloj godini FAS su koštale oko 700 milijuna dinara, a ukupan izvoz te kompanije dostigao je 1,5 milijardi eura, čime je uvjerljivo prvi na listi srpskih izvoznika.

Zbog svega ovoga, kao i zbog toga što Fiatova proizvodnja u Kragujevcu još nije postigla svoj puni kapacitet, teško je izračunati je li se oživljavanje srpske auto-industrije do sada pokazalo isplativim ili neisplativim. Stoga stručnjaci smatraju da bi u ovom pitanju morala postojati potpuna transparentnost.

Nebojša Atanacković, predsjednik Unije poslodavaca Srbije, kaže 'čisti račun pokazuje da Srbija nije imala direktnu korist, jer je razlika između uloženog i dobivenog prilično velika', ali da je za konačni zaključak potrebno imati više informacija.

Prema njegovim riječima, bilo bi korisno da Vlada objavi ugovor s ovim proizvođačem, iako dodaje da je moguće da se ugovor krije jer investitori ne žele da se uvjeti pod kojima su došli u Srbiju otkrivaju njihovoj konkurenciji.

Konzultant za strana ulaganja Milan R. Kovačević kaže, međutim, da bi iz svega trebalo 'izvući naravoučenije da ubuduće vlast ne treba potajno sklapati darežljive sporazume, jer onda nikada nećemo naučiti kako stvari treba raditi'.