BIG IN JAPAN

Potresi u Japanu

16.03.2011 u 10:20

Bionic
Reading

Većini zapadnjačkih turista u Japanu može izgledati pretjeran broj prometnih znakova i putokaza s jasno ucrtanim pravcima kretanja ljudi prema skloništima u slučaju opasnosti. Ali ako živite u Japanu već od malih nogu vas odgajaju kako biste svakodnevno bili što spremniji za jednu od najstrašnijih prirodnih kataklizmi – potres

Japan se nalazi na geološki vrlo živom području u zoni pacifičkog Vatrenog prstena; pomicanje tektonskih ploča ispod sjevernog dijela Tihog oceana već milijunima godina udaljuje japansko otočje od euroazijskog kontinenta uzrokujući razorne potrese nakon kojih obično slijede strahoviti tsunamiji. Japanska povijest je osim po samurajskim bitkama poznata i stalnoj bitci sa seizmološkim nepogodama. Svakih nekoliko godina ovu zemlju pogodi vrlo razoran potres magnitude preko 6,5 stupnjeva po Richteru ali ni u vremenu između, tlo ne miruje. Znanstvenici na području Japana svakodnevno zabilježe i do 30 slabijih potresa.

Jedan od prvih povjesno zabilježenih teških potresa dogodio se na samom kraju 1703. godine. Pri magnitudi od 8 stupnjeva ozbiljnu štetu pretrpio je Tokyo (tada pod imenom Edo). Poginulo je 2.000 ljudi no nastali tsunami odgovoran je za nestanak još 100.000 ljudskih života. Devetnaesto stoljeće je bilo posebno geološki nemirno, čak sedam potresa jačih od 6,5 stupnjeva razorilo je mnoge japanske domove i odnjelo na stotine tisuća života.

Veliki Kanto

Sjećanje na jednu od najstrašnijih japanskih tragedija, Veliki Kanto zemljotres iz 1923. godine i danas je vrlo živo među Japancima. Epicentar potresa jačine 8,5 stupnjeva bio je u samom središtu najvećeg japanskog otoka Honshua. Tokyo i okolni gradovi tresli su se besprekidno i do 8 minuta a o jačini potresa govori i podatak da se glasoviti kip Buddhe težak 90 tona iz Kamakure pomaknuo za pola metra. Kompletna infrastruktura ovog središnjeg dijela Japana je bila uništena u tom kratkom vremenu, a nedostatak komunikacije uzrokovao je dramatične probleme. Pronjele su se glasine da ne-japanski doseljenici pljačkaju preživjele na razrušenim područjima što je rezultiralo nasiljem prema etničkim manjinama, posebno Korejcima koje je morala zaštiti i sama japanska vojska. Tragična bilanca Velikog Kanto zemljotresa je 150.000 poginulih.

Ni ostatak dvadesetog stoljeća nije protekao mirno, snažan potres zadesio je 1995. okolicu Kobea, grada u blizini Osake i Kyota. Iako je epicentar bio 20 km udaljen od samog grada Kobea, na moru, u roku od dvadeset sekundi koliko je potres od 6,8 stupnjeva trajao, bilo je dovoljno da prouzroči štetu od 10 trilijuna Yena i smrt preko 6.000 ljudi. Kako vidimo, ni ovo stoljeće nije dobro počelo. Svjedoci smo najjačeg potresa u Japanu ikad; pogodio je sjeverni dio Honshua snagom od 8,9 stupnjeva i podigao tsunami visine deset metara. Od velikog vodenog vala najviše je stradao grad Sendai i njegova okolica. U ovome trenu štetu i broj izgubljenih ljudskih života je nemoguće procijeniti, tim više što iz sata u sat raste i opasnost od potresom oštećenih nuklearnih centrala u blizini.

Prevencija od potresa

Ipak, svijetlu točku u ovoj katstrofi možemo naći u stalno prisutnoj brizi japanske vlade za ovakve krizne situacije i poslovičnoj japanskoj organiziranosti. U tokijskoj četvrti Ikebukuro postoji bosaikan, centar za 'učenje o životnoj sigurnosti' gdje svi zainteresirani mogu isprobati simulaciju potresa od 6,5 stupnjeva te virtualno gasiti potresom nastale požare. Japanski neboderi grade se uz seizmičku izolaciju temelja, čelični cilindri oblažu se gumom kako bi apsorbirali podrhtavanje. Nosivi stupovi se obavezno pojačavaju materijalima na bazi ugljika a često se naizmjenično ubacuju i drvene grede kako bi se postigla elastičnost tako da zgrade od 20 i više katova mogu podnjeti teže potrese od npr. peterokatnica. Japanska domaćinstva obavezno imaju komplet za preživljavanje potresa koji se sastoji od kacige, baterijske svjetiljke, radio-prijemnika, zviždaljke te nešto vode i hrane. Stanovništo zahvaćeno potresom ili tsunamijem obavezno je u najkraćem roku napustiti svoje kuće i stanove i javiti se u skloništa i prihvatne centre. Ovakvi propisi možda izgledaju hladni i kruti no načinjeni su upravo zbog kvalitetnije organizacije i preventive spašavanja što više života prilikom i najtežih potresa i najjačih tsunamija.

 

Za naslovnu fotografiju članka iskorišten je plakat 'Help Japan' kojeg je načinio kanadski dizajner James White. Plakat se mogao kupiti na stranici Signalnoise.com, a sav novac od prodaje biti će uplaćen Kanadskom Crvenom križu za pomoć Japanu, kojeg je 11. ožujka 2011. zadesio snažan potres magnitude 9 po Richteru, i prouzročio razoran tsunami. Putem 'Help Japan' plakata prikupljeno je preko 7 tisuća dolara, i iako je u ovom času plakat rasprodan, White ne isključuje mogućnost reprinta.

U međuvremenu, novac za pomoć Japanu možete uplatiti na žiro račun Hrvatskog Crvenog križa broj 2340009-1511555516 - poziv na broj odobrenja 02 -, pozivom na donatorski telefon broj 060 90 11 (6,15 kn, PDV uključen) te on-line donacijom . Detaljnije informacije o tome kako pomoći možete pronaći i na stranicama Hrvatskog Crvenog križa.