I dok se čeka kako će točno izgledati zakonsko rješenje otvaranja državnih arhiva, sigurno je samo da će se SDP bez borbe odreći postojeće privilegije da kao pravni sljednik Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske (SKH) odlučuje kome će omogućiti pristup arhivu. I dok iz te stranke poručuju kako su dokumenti iz arhiva ionako dostupni svim građanima Hrvatske, doznali smo kako je bilo i slučajeva u kojima SDP nije dao suglasnost za uvid u arhiv.

Tako je Siniša Hajdaš Dončić, SDP-ov ministar prometa u Vladi Zorana Milanovića, povodom inicijative 'dečka iz Metkovića' ustvrdio da je SDP predao sve arhive još za vrijeme pokojnog predsjednika stranke Ivice Račana te 'su oni dostupni svim građanima Hrvatske'.

No, povjesničar Davor Marijan s Hrvatskog instituta za povijest ima dokaz da tomu ipak nije tako. Njemu je, naime, za razliku od nekih drugih kolega, SDP uskratio suglasnost za korištenje gradiva fonda CK SKH pohranjenog u Hrvatskom državnom arhivu, konkretno onog nastalog u razdoblju 1980-1990.

Marijan kaže da je tražio uvid u arhivu jer ga je zanimalo društveno-političko stanje u Hrvatskoj u prvoj polovici 80-ih godina. 'Naveo sam što mi je tema - htio sam pisati knjigu o Hrvatskoj i Jugoslaviji od 80. do 90., nakon Titove smrti, zadnjih 10 godina socijalizma', kaže povjesničar.

'Nisam koristio arhiv za obračunavanje, niti mi je to padalo na pamet. Imate ljudi koji i to rade. Mene je zanimao kontekst, htio sam objasniti s jedne strane javni diskurs - tjednik Danas bio je najbolji pokazatelj stanja u Hrvatkoj 80-ih, a s druge partijsko viđenje cijele priče', domeće Marijan.

U istraživanom razdoblju, jedine sporne teme mogle su biti neredi na Kosovu i gospodarska kriza, pa je Marijan bio iznenađen odbijenicom SDP-a. Tim više što je bez problema od Vlade RH dobio pristup arhivi Ureda predsjednika Franje Tuđmana, s potencijalno osjetljivijim stvarima. 'Premda, nisam gledao kategoriju 'strogo povjerljivo', nego materijale koji su praktično bez stupnja klasifikacije'.

Ove godine planira na dva tjedna otići u Beograd i 'na pristojan način pregledati arhivu'. Od knjige nije odustao, ali je odustao od Hrvatskog državnog arhiva.

Inicijativu za otvaranje arhiva u Hrvatskoj pozdravlja, ali napominje da je dalek put od inicijative do realizacije. Po njegovom sudu, stvar je najbolje riješena u Srbiji, gdje je arhiv Jugoslavije bez iznimaka dostupan za korištenje 30 godina nakon nastanka.

'Za tri, četiri godine, kompletna arhiva bit će dostupna. Nikakvih problema nema, zna se kako se radi. Pitam se što je bio problem da to bude kod nas. Nitko od nas ne bi tražio kruha preko pogače da postoji korektan odnos', poručio je Marijan.

Napominje da pristup arhivu traže malobrojni stučnjaci. 'Ušao sam u istraživanje Domovinskog rata i moram se baviti 80-ima. Ne počinje sve s 90-om godinom, morati razumjeti razdoblje koje je tome prethodilo', objašnjava.

Slaže se s tvrdnjama, zasad SDP-ovaca, da su arhivi u međuvremenu pročišćeni.

'Jesu, sigurno. Ali gledajte, ne svodi se sve na vražju Udbu. Mene zanima kako funkcionira sustav, jedna neslobodna država koja se vani percipirala najslobodnijom na istoku', kaže Marijan.  Međutim, upravo se lustracija nameće kao udarna tema uz najavu otvaranja arhiva.

'Mislim da će se vrlo malo naći u tom dijelu', procjenjuje Marijan. Ipak, skeptičan je po pitanju tvrdnji da je arhivu čistio HDZ. 'Građa sustava obrane uništavana je 90-ih. Najbolji primjer vam je da se dan-danas službeno ne zna gdje je arhivsko gradivo Republičkog komiteta za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu, sa sjedištem u Kockici. To je bila krovna institucija u državi, tamo su se donosila ključne odluke, kakva Vlada', upozorava Marijan.