To je prvi angažman Ljilje Vokić na nekom projektu Ministarstva obrazovanja od 1998., kada je napustila ministarsko mjesto.

'Spremna sam pomoći ministru Fuchsu. U potpunosti podržavam njegovu ideju o promjeni plana i programa gimnazije. Imam dugodišnje iskustvo rada u školi, jasnu sliku rada djece, njihovih mogućnosti i sposobnosti. Već imam neke ideje što bi i kako trebalo učinitI', rekla je bivša Tuđmanova ministrica za Jutarnji list

Vokić je prije 12 godina, kada je osjetila da nema potporu stranke za projekte koje je predlagala, odstupila s dužnosti. A jedan od tada aktualnih projekata bila je upravo reforma gimnazije.

Naime, Ministarstvo je još 1998. predlagalo smanjivanje broja obveznih predmeta u gimnazijama i uvođenje izbornog dijela, po uzoru na europsku praksu, no promjena nikada nije zaživjela jer Ljilja Vokić za to nije dobila potporu stranačkih kolega i HDZ-u bliskih stručnjaka.

Zlatko Canjuga, Drago Krpina, Slaven Barišić, Dubravo Jelčić, Maria Bratanić, Maja Freundlich i drugi tada predložene promjene redom su bili ocijenili neprihvatljivim i preliberalnim.

Uvođenjem državne mature u Hrvatskoj se ponovno otvorilo pitanje preopterećenosti gimnazijalca, a brojni su stručnjaci upozorili da sadašnji program djecu zatrpava gradivom, pa nije čudo da su oni na probnoj maturi postigli neočekivano loš rezultat.

Gotovo je svaki drugi učenik koji je na probnoj državnoj maturi pisao test iz matematike na višoj razini pao na ispitu iako je za dvojku bilo dovoljno točno riješiti samo 20 posto zadataka! Uz to, pokazalo se da hrvatski gimnazijalci imaju najveću satnicu i najveći broj obveznih predmeta u Europi.

Ministar Radovan Fuchs najavio je da će se ozbiljno baviti tim problemom, a u tijeku je već i osnivanje radne skupine koja će predložiti reformu gimnazije. Državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janjić rekao nam je kako je Ministarstvu cilj da u skupini budu predstavnici svih tipova gimnazija, a njihova se imena još usuglašavaju.

'Promjene se relativno brzo mogu pripremiti. Treba samo imati jasne ciljeve, napraviti nove planove i u potpunosti izmijeniti nastavne programe', kaže Vokić. Uvjerena je da će najavljene promjene dobiti podršku većine javnosti, prije svega učenika, roditelja i nastavnika.

'Za mog mandata napravili smo anketu na uzorku od 1000 gimnazijskih učenika. Samo 10 posto učenika reklo je da je zadovoljno programom, a 90 posto njih program je ocijenilo preopširnim. Većina učenika tražila je uvođenje programa koji potiču njihovu kreativnost i razmišljanje te više izbornih predmeta kako bi oni sami mogli biti sukreatori svoje naobrazbe', rekla je Ljilja Vokić.

Ministru Fuchsu predložit će da broj obveznih predmeta u gimnazijama smanji na najviše devet godišnje. Koji su to predmeti i s kojim fondom sati, stvar je, kaže, dogovora i vrste gimnazije.

'S izbornošću bi trebalo početi već u osnovnoj školi, s tim da bi u četvrtom razredu gimnazije djeca bi trebala imati najmanje četiri do šest sati izborne nastave. No, ključ svega promjene su programa. Taj bi posao trebalo dati u ruke nastavnicima, koji najbolje znaju što i koliko djeca mogu, a sveučilišne profesore trebalo bi angažirati tek kao supervizore. To bi se moglo vrlo jednostavno izvesti. Neka profesori u Vukovaru naprave promjenu programa hrvatskog jezika, u Dubrovniku kemije, u Labinu matematike... Oni će oko sebe okupiti profesore iz cijele županije pa nitko neće prigvarati da je sve došlo direktivom iz Zagreba', istaknula je Vokić za Jutarnji list.

Najavila je kako će od Fuchsa tražiti povećanje satnice hrvatskog jezika s današnjih četiri na pet sati, no i program bi tog predmeta, smatra, trebalo osuvremeniti. Trebalo bi ravnomjernije podijeliti satnicu starije i hrvatske književnosti te s djecom više raditi na opismenjavanju.