OSVRT MARIJA DUSPARE

Pozadina sukoba Prka - Lalovac: Jedan mora dati ostavku

02.07.2015 u 14:46

Bionic
Reading

Nakon što je optužio Božu Prku za prijetnju, ministar Boris Lalovac pored novinara pred Vladom prošao je kao pored turskog groblja, a Božo Prka isključio je mobitel i ne odgovara na naša pitanja. No zanimljivije od rasprave kakva je to bila prijetnja, javnost mora znati kakva je to tajanstvena, škakljiva tema mogla povisiti tenzije između sadašnjeg i bivšeg ministra financija

'Razmisli gdje ćeš raditi nakon što ti istekne mandat', navodne su riječi kojima je predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Božo Prka zaprijetio hrvatskom ministru financija Borisu Lalovcu

Iz PBZ-a oštro demantiraju da je u komunikaciji između Prke i Lalovca bilo ičeg neprimjerenog, ali ne žele reći o čemu je bilo riječi tijekom posljednjeg sastanka.

Ako su te riječi zaista izgovorene, nedopustivo je da ministar Lalovac o njima obavještava novinare nekim pomoćnim kanalima. Lalovac je za Večernji list rekao da nije podnosio pisanu prijavu nego samo obavijestio telefonski Državnog odvjetnika Dinka Cvitana.

Netko mora dati ostavku, Prka ili Lalovac

Iako Lalovac o tome govori kao nekoj minornoj stvari, takva optužba znači samo jedno – ili Božo Prka mora dati ostavku jer je ucjenjivao hrvatskog ministra ili ministar mora dati ostavku jer je oblatio Prku.

Osim toga, ako je prijetnje bilo, ključno je pitanje na koje javnost mora dobiti odgovor  - o čemu su razgovarali kada je došlo do navodne nesuglasice. Ali obojica šute kao zaliveni.

Boris Lalovac, dolazeći na današnju sjednicu Vlade, prošao je pored novinara kao pored turskog groblja. Kao da samo dan prije nije u medije izašao s optužbama da 'mu je prijetio šef jedne od najvećih Hrvatskih banaka', za kojeg su svi mediji odmah neslužbeno u Vladi doznali da je Božo Prka.

Na naša pitanja Boži Prki je li prijetio Lalovcu, o čemu su uopće razgovarali kada su se zadnji put susreli, nismo dobili odgovor. Moćni je bankar isključio svoj mobitel, a iz PBZ-a nas uvjeravaju da su i oni i on tek iz medija doznali da je Lalovac nekoga optužio, ali da o tome ne znaju ništa. Naglašavaju i da između njih dvojice uopće nije bilo neprimjerene komunikacije.

Bez odgovora će tako i ostati pitanje Prki da se očituje o činjenici da ga se u kuloarima spominje kao 'osobu čiji prihodi ne odgovaraju njegovoj imovini' te o tome da ga se spominje kao moguće rješenje za budućeg hrvatskog premijera ako desnica pobijedi na izborima, unatoč tome što je s Tomislavom Karamarkom prije devet godina bio u prilično napetim odnosima.

Naime Prka je tada optužio ondašnjeg čelnika SOA-e da kroz tu agenciju lobira za Barr u prodaji Plive. SOA je upozoravala državne dužnosnike da sumnjaju kako je 'u Actavisu prljavi ruski novac'.

Posljednji u nizu vječnih šefova banaka

Prka je godinama misteriozna figura koja se rijetko pojavljuje u medijima. Posljednji je u generaciji vječnih šefova banaka koji su jedan po jedan tijekom posljednje dvije godine napustili banke koje su vodili, pa čak i bankarstvo.

Sve je počelo odlaskom Franje Lukovića koji se povukao nakon 23 godine na mjestu predsjednika Uprave Zagrebačke banke. Nakon što je on najavio odlazak, redom su padali Markus Ferstl, predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria Banka, čelnik HBOR-a Anton Kovačev, Zdenko Adrović, predsjednik Uprave Raiffeisena i Petar Radakovića, predsjednika Uprave Erste banke.

Samo je Prki i njegovoj trojici članova uprave produljen mandat. U veljači ove godine im je Nadzorni odbor PBZ-a dao mandat na još tri godine.

Zaoštravanje situacije s bankarima nije novost za Lalovca. Vlada već dulje vrijeme potencira u medijima sukob s bankarima – počelo je arbitrarnim uvođenjem fiksnog tečaja za franak, koji je Vlada naprasito izglasala iako se to rješenje gotovo i nije razlikovalo od onog što su banke i same nudile. Uslijedile su Lalovčeve optužbe da ga bankari love kao Crveni oktobar , da je jedna banka prikrila četiri milijarde kuna gubitaka, preko verbalnih napada u kojima je Lalovac prozivao i guvernera HNB-a Borisa Vujčića, pa do nedavnog rezanja zakonskih zateznih kamata koje će bankama izbiti značajan novac.

Ako je prijetnja zaista izrečena, Lalovac bi morao reći i zbog čega mu je 'jedan bankar prijetio'.

Svaki napad na ministra napad je i na Vladu, a time i građane Hrvatske.

Neobično je da Vlada i premijer Milanović ne reagiraju ozbiljnije na takav događaj. Neobično je i to što ministar Boris Lalovac nije obznanio što je prethodilo prijetnji koju je samo prijavio Cvitanu.

Sukob kao predizborni trik ili problematična imovina?

Po medijima se spekulira da su razlog ili namjerno zaoštravanje u skladu s predizbornom strategijom koju je za SDP definirao marketinški stručnjak Alex Braun, dok neki spominju i mogućnost da je Božo Prka naprosto jedan od ljudi koji 'imaju imovinu koja ne odgovara njegovim prihodima'.

Spominju se tu i veze s nedavnim slučajevima u kojima je Porezna uprava otkrila golemu imovinu Hrvata u inozemstvu, navodno u vlasništvu umirovljenika koji je ničim nije mogao opravdati, pa se posumnjalo da se radi o čuvanju novca za nekog drugog.

U Prkinom slučaju, ministarstvo može prilično pouzdano utvrditi njegove prihode, jer je od 1992. radio za državu, a potom za veliku korporaciju u kojoj se svaka kuna broji.

Ako je to posrijedi, onda to nije tema o kojoj bi ministar Lalovac uopće trebao raspravljati s Prkom nego je to posao za DORH.

Ali o čemu su govorili prije teških riječi, doznat ćemo samo ako oni sami to otkriju.

Tko je moćni bankar Božo Prka

Prka je rođen na Novu godinu 1958. u Golinjevu kraj Livna u Bosni i Hercegovini. Djetinjstvo je proveo u Đakovu, a nakon završetka obrazovanja i magisterija na Ekonomskom fakultetu, radio je na raznim poslovima. Široj je javnosti postao poznat kada je 1992. postao pomoćnik tadašnjeg ministra financija Joze Martinovića, a potom i zamjenik ministra financija, kada je tu funkciju preuzeo Zoran Jašić. U petoj hrvatskoj vladi, koju je 1993. Preuzeo Nikica Valentić, Prka je radio upravo Lalovčev posao – bio je ministar financija. U jesen 1997. napustio je ministarstvo financija, nakon što je održan sastanak na Brijunima o poreznoj reformi i uvođenju PDV-a na koji ga predsjednik Tuđman nije pozvao, iako je bio ministar financija. Podnio je ostavku, a 1998. postao je postao predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb koja je tada još bila u državnom vlasništvu. Dvije godine kasnije, PBZ je privatiziran, a strateški partner postala je Intesa Sanpaolo. Nedugo zatim 30. rujna 2000. godine nepoznati napadači Prku su presreli u stubištu zgrade u kojoj je tada stanovao i premlatili ga palicom. Napadačima, koji ga nisu opljačkali nego samo divljački pretukli, policija nikad nije ušla u trag.