Na Paarovu inicijativu, HAZU je izdao tri knjige negativnih recenzija Cjelovite kurikularne reforme, gdje, kako je javno iznosio sam akademik Vladimir Paar, stoji da 'CKR nije provediv u školskoj praksi, u prvom redu zbog isključivoga naglaska metodologije na tzv. ishode, zanemarivanja uloge znanja, što je u nekim zemljama već pokazalo u praksi bitne nedostatke', piše Novi list.

Na kraju njegova novog udžbenika 'Fizika oko nas 7' navode se odgojno-obrazovni ishodi koji se očekuju od učenika na kraju nastavne godine, a protiv kojih se fizičar i akademik Vladimir Paar borio. Navodi se kako učenik mora znati uspoređivati dimenzije i mase tijela, objašnjavati zapis i značenje fizičke veličine, analizirati gustoću tijeka, opisivati primjene mjerenja gustoće i tumačiti načine čišćenja onečišćenih površina voda.

Dio primjedbi HAZU-a uvršten je, rekao je za Novi list, u nove kurikulume, a 'iskustva u svijetu su pokazala da ključnu ulogu za uspješnu reformu nema sam kurikul po sebi nego intenzivno i stalno stručno osposobljavanje učitelja i profesora te poboljšanje njihova društvenog statusa'.

'U tome vidim glavni problem reforme. Također potreban je oprez u prevelikom oslanjanju na digitalnu tehnologiju, trebalo bi, npr., konzultirati o tome Hrvatski institut za istraživanje mozga. Osjetljivo je i pitanje odnosa prema nacionalnom identitetu, prema povijesti i kulturi', ističe Paar za Novi list kojemu je od novih kurikula poznat jedino kurikul fizike.

'Što se tiče 'mjerenja ishoda učenja' ne vidim što je tu uopće sporno, ako se razumno definira. Jednostavno rečeno, ishodi učenja podrazumijevaju: što je učenik naučio i usvojio?, koliko to zna koristiti?, koliko to potiče učeničku kreativnost? koliko to može povezati s drugim pojavama? To se i dosad znalo i iskusni profesori su o tome vodili računa', kaže akademik.