Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Građanski odbor za ljudska prava – GOLJP, pokrenuli su inicijativu za vraćanje imena Spomen-doma u Glini i spomen-ploče žrtvama ustaških zločina iz 1941. godine jer smatraju da nije bilo primjereno ukloniti spomen-ploču ni preimenovati Spomen-dom u Glini izgrađen na mjestu stradanja nevinih civila.

Uklanjanje spomen ploče i preimenovanje Spomen-doma smatraju znakom nepoštivanja tragedije stradalih. Tom uvjerenju se pridružuje i profesorica Nadežda Čačinović koja poziva članstvo P.E.N.-a da podrži rečenu inicijativu, a potpisati se može i elektronskim putem

Podsjećamo, Documenta i Goljp traže da Gradsko vijeće grada Gline u dogovoru s Ministarstvom kulture usuglasi stavove o vanjskom i unutarnjem uređenju Spomen-doma u Glini i njegovom primjerenom namjenskom korištenju te do ovogodišnjeg obilježavanja 70. godišnjice tragedije vrate ime Spomen-doma i ponovno postave spomen-ploču. Smatraju da nije bilo primjereno ukloniti spomen ploču ni preimenovati Spomen-dom, izgrađen na mjestu stradanja nevinih civila, u Hrvatski dom. Smatraju i da ti tragični događaji trebaju biti obilježeni na primjeren način.

Uhićenja glinskih Srba počela su predvečer 11. svibnja 1941. prema unaprijed pripremljenom popisu. Uhićeni su i neki Hrvati koji su se opirali odvođenju susjeda, ali su pušteni sljedećeg jutra. Sve Srbe starije od 15 godina koji su se tih dana zatekli u Glini ustaše su smaknule u noći 12. na 13. svibnja 1941. u selu Prekopi. Od gotovo 3.000 prijeratnih stanovnika Gline, više je stotina muškaraca ubijeno tijekom samo jedne noći.

U hrvatskoj je javnosti mnogo poznatiji kasniji zločin iz iste godine počinjen krajem srpnja 1941. u glinskoj pravoslavnoj crkvi u kojem je pogubljeno više od 800 stanovnika okolnih sela. Nedugo nakon zločina crkva je porušena. Materijalni ostaci pravoslavne crkve su uklonjeni te je na tom mjestu izgrađen Spomen-dom koji je otvoren 1969. godine, a ispred kojeg je postavljena skulptura 'Majka s djetetom' kipara Antuna Augustinčića.

Pokušalo se u više navrata kontaktirati gradonačelnika Gline, predsjednika Gradskog vijeća i Ministarstvo kulture. Primili su dopis od Ministarstva kulture koji je potpisao državni tajnik Zoran Šikić u kojem ih se obavještavaju da skrbe isključivo o obnovi i zaštiti registriranih spomenika kulturne baštine te ih se upućuje na obraćanje lokalnoj samoupravi u Glini.

Inicijativu je podržao istaknuti hrvatski publicist Slavko Goldstein koji je u otvorenom pismu pozvao predsjednicu Vlade Republike Hrvatske da se založi za dostojno obilježavanje ovog zločina. Otvoreno pismo premijerki Jadranki Kosor možete pročitati ovdje