'Moj je čvrst stav da je sadašnji ustroj županija koji je postavio još pokojni predsjednik dr. Franjo Tuđman dobar sustav, da on treba ostati i da on na pravi način odražava potrebe ljudi na terenu. Držim da regionalizacija, odnosno okrupnjivanje o kojem se govori, ne bi bio dobar za Hrvatsku', kazala je predsjednica nakon što je u svom uredu primila župane i njihovu Zajednicu županija.

Kratka ali jasna izjava voda je na mlin HDZ-u, koji čak ni u teškim pregovorima o reformama i formiranju vlasti nije bio spreman odreći se županija, dok je s druge strane Most inzistirao na preustroju kao jednom od svojih najvažnijih uvjeta i obećanja. Potpredsjednik Vlade Božo Petrov za tportal je prokomentirao sastanak na Pantovčaku i ustvrdio da 'nije dobro na ovaj način izlaziti u javnost, bez konkretnih podataka i bez analize koju upravo izrađuje Ministarstvo uprave'.

'Mi u svakom slučaju inzistiramo na reformi javne uprave i na preustroju jer sadašnji sustav nije održiv. Tu prvenstveno mislim na lokalnu razinu, dakle na općine, ali zatražena je analiza funkcionalnosti na svim razinama. Tek nakon što dobijemo rezultate moći ćemo kazati kako najbolje organizirati Hrvatsku i kako optimalno postaviti sustav. Naše uvjerenje može biti da treba smanjiti broj općina, gradova i županija - osobno smatram da je to neminovno - ali najbolje je pričekati rezultate analize', kaže Petrov.

'Ne radi se samo o teritorijalnom preustroju države, već prije svega o organizaciji posla i decentralizaciji ovlasti: neke poslove treba prebaciti s države na županije, a neke sa županija na gradove i općine. Tek tada gradonačelnici i načelnici mogu postići neke stvari i prestaju biti taoci viših razina. Danas imamo previše trom i previše birokratiziran sustav', objašnjava Petrov.

U Mostu po svemu sudeći prije svega planiraju rezati na razini općina, kojih u Hrvatskoj trenutno postoji 427; čak dvije stotine njih imaju manje od dvije tisuće stanovnika i vrlo često su same sebi svrha.

S druge strane, predsjednik Zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk (HDZ) oduševljen je reakcijom predsjednice i smatra da je ona 'zauzela našu stranu' kada se radi o položaju, značaju i budućoj ulozi županija.

'Podržala nas je u temeljnim nastojanjima da apsolutno prihvaćamo reforme, ali samo reforme koje ćemo mi provoditi - a ne one u kojima ćemo biti objekt. Svi smo se složili da možemo biti još racionalniji, efikasniji i korisniji građanima', kaže Pauk za tportal.

'Županije su spremne preuzeti odgovornost za nove poslove, kao i sredstva koja konačno treba decentralizirati, jer smo uvjereni da bismo neke stvari radili puno bolje od države. Recimo, nema argumenata za postojanje Ureda državne uprave u svakoj županiji jer se ovlasti preklapaju, a mi bismo sve te poslove u potpunosti obavljali brže i kvalitetnije, s manje snage. U svim županijama zajedno zaposleno je oko dvije tisuće ljudi, a u uredima državne uprave oko dvije i pol tisuće', dodaje on.

Pauk smatra da se na županijsku razinu trebaju prebaciti i inspekcijski poslovi, zatim upravljanje poljoprivrednim zemljištem i državnom imovinom, pa katastri i gruntovnice... Napominje i da je upravo preko županija u realizaciji oko 1.300 projekata iz europskih sredstava, te da će uskoro one dobiti mogućnost direktnog korištenja tog novca po vlastitim prioritetima.

'Predsjednica se složila da je nedopustivo u svakoj fiskalnoj reformi smanjivati sredstva upravo županijama, te da je potrebna snažnija decentralizacija: europski prosjek udjela lokalnih u državnim prihoda je 20 posto, a u Hrvatskoj tek 10 posto. I molim da se županije konačno prestane nazivati gutačima novca: na dvije tisuće zaposlenih one raspolažu s 3,3 milijarde kuna, općine i gradovi imaju 19 milijardi kuna na devet tisuća zaposlenih, a država sa svojih 140 milijardi kuna zapošljava čak 50 tisuća ljudi', nabraja Pauk argumente hrvatskih župana.

Kaže da bi se 'dalo raspravljati' o eventualnom dobrovoljnom spajanju općina, dok se snažno protivi njihovom 'jednostranom ukidanju'.

Ovaj stav je, tvrdi, ujedno i stav HDZ-a, potpuno jasan od izbora do danas, pa se nada da će u javnoj raspravi koja slijedi biti potpuno anulirana i sama mogućnost ukidanja županija.