'Mislim da je u Hrvatskoj politički sustav vrlo stabilan i da je Ustav dobro odmjerio odnose i suradnju među državnim tijelima', tim je riječima predsjednik Sabora Josip Leko prokomentirao mogućnost povećanja ovlasti predsjednika RH.

Naime, anketa koju je prošli tjedan objavio Večernji list, a koju je izradila agencija Ipsos Puls, pokazala je da bi čak polovica ispitanika dala veće ovlasti predsjedniku Josipoviću. Prema pisanju Novog lista, postavljanje takvog pitanja navodno je zatražio upravo Ured predsjednika, što su na Pantovčaku neizravno i potvrdili.

I sam Josipović već je javno govorio i o povećanju svojih ovlasti i to krajem 2011. kada je u intervjuu tjedniku Forum kazao da 'ima mjesta razmišljanju kako ojačati neke mehanizme kojima predsjednik, u moralnom i političkom smislu, može utjecati da bi se mogli osnažiti demokratski procesi'. Konkretizirao je da bi želio imati na raspolaganju mehanizam temeljem kojeg bi vraćao u parlament na dodatnu raspravu zakone 'problematične i s ustavnopravnog i s političkog stanovišta'.

No ako se pita vladajuće iz Banskih dvora, o izmjeni predsjedničkih ovlasti zasad se ne razmišlja.

'Ustav dobro definira ovlasti predsjednika Republike, Račanova vlada je 2000. kod ustavnih promjena napravila odličan posao. Uopće ne razmišljamo o novoj izmjeni Ustava kojom bi se još smanjilo te ovlasti ni o tome da se predsjednika bira u Saboru. Imamo previše drugog posla. Naravno, ne dolazi u obzir ni pojačavanje Josipovićevih ovlasti', rekao je za Novi list visoki dužnosnik Kukuriku koalicije.

Na tom tragu bio je i komentar predsjednika Sabora Josipa Leke, ali i drugih političkih aktera.

'Mi u HDZ-u nismo uopće razmatrali takve mogućnosti. Držimo da danas uopće nije vrijeme raspravljati o takvim idejama i da ima puno važnijih stvari u RH koje treba riješiti, od problema koje doživljavaju svi naši građani, od problema u gospodarstvu i urušavanja cijelog sustava pa i do problema u sigurnosnom sustavu. Držim da se treba baviti s važnijim stvarima nego što su ovlasti predsjednika i ovlasti Vlade', kazao je HDZ-ov Tomislav Čuljak

HSU-ov Silvano Hrelja bio bi spreman javno raspravljati o ovlastima predsjednika kada bi inicijativa za njihove izmjene došla od političkih aktera, a ne na temelju neke ankete. No povećanje nekih ovlasti, poput mogućnosti da predsjednik RH vrati neki zakon ponovno na raspravu, ne bi mu smetalo.

'Mislim da korektiva nikad dosta, jer se isprepliću razni interesi u politici i u funkciji zaštite interesa građana korektiva nikad dosta', kazao je Hrelja

S njim se po tom pitanju nije mogao složiti SDSS-ov Milorad Pupovac

'Mi još nismo definirali odnos između parlamenta i Vlade, a pristupamo EU, još nismo pronašli najbolji radni odnos između Vlade i parlamenta u kojem parlament treba biti više poštovan. Sada ako bismo još dobili i to da predsjednik Republike može utjecati na odluke Sabora i da može imati ovlasti da može vraćati Saboru ono što on donese, onda bismo imali još dodatno srozavanje uloge parlamenta u našem društvu', kazao je Pupovac dodavši da treba raditi na jačanju uloge parlamenta, a ne predsjednika.

S povećanjem ovlasti predsjednika RH nije se mogao složiti ni HDSSB-ov Dinko Burić

'Što se tiče predsjednika RH Josipovića, ovlast ne samo da mu ne bi trebalo povećati, nego bi ovlasti trebalo svesti zaista na protokolarni dio. Treba ga birati hrvatski Sabor, jer bismo na taj način dobili dvije koristi - izbjegli bi se nepotrebni troškovi, a i smanjila šteta koju radi protiv interesa RH kao što to radi aktualni predsjednik. Samo protokolarne funkcije kao što to rade neke druge države. Ako se boji da bi mogao postati fikus, ja mogu reći da poslije svih poteza koje je vukao u svom mandatu, bolje i da ostane samo fikus, čak ga i ne treba previše zalijevati', zaključio je Burić