Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1974. godine, gdje je i doktorirao 1988. godine.

Poslovnu karijeru započeo je kao pripravnik u Republičkom zavodu za društveno planiranje 1974. godine, da bi 1989. godine bio imenovan generalnim direktorom Zavoda. Godinu dana kasnije postao je voditeljem Odjela za makroekonomsku analizu i politiku Ekonomskog instituta u Zagrebu, koji je vodio do 1998. godine, kada je prešao na mjesto glavnog ekonomista Privredne banke Zagreb.

Na tom mjestu radi do travnja 2000. godine, kada preuzima mjesto direktora za makroekonomske analize koncerna Agrokor, a 12. srpnja iste godine imenovan je guvernerom HNB-a odlukom Zastupničkog doma Hrvatskog sabora. Drugi put na čelo HNB-a izabran je u srpnju 2006. godine.

Mjesečnik The Banker dodijelio je Rohatinskom 2009. godine dva priznanja - priznanje najboljeg guvernera Europe i najboljeg centralnog bankara godine 2008. u globalnim razmjerima.

Prije negoli će mu isteći drugi šestogdišnji mandat, u lipnju 20012. godine novinarima je rekao da 'odlazi s mjesta guvernera jer više ne može uspješno surađivati s Vladom premijera Zorana Milanovića'.

'U nekoliko sam navrata izjavio da sam spreman ostati u HNB-u ako Vlada ocijeni da smo u stanju uspješno surađivati, no Vlada je ocijenila da takva suradnja više nije moguća', kazao je tada Rohatinski.

Na novinarski upit je li do razlaza došlo zbog njegove politike stabilnog tečaja kune, Rohatinski je ustvrdio kako je dosadašnja praksa pokazala da je stabilan tečaj kune jedan od temeljnih preduvjeta za održavanje stabilnosti cijelog sustava, pa ne vidi razloga da se to mijenja.

Po odlasku iz HNB-a vratio se u Agrokor na mjesto savjetnika za makroekonomske analize.

Povratak u koncern tada još u vlasništvu Ivice Todorića u fokus se javnosti ponovno je stavio prodaju špediterske tvrtke Romah u vlasništvu njegove supruge Todoriću. Rohatinski je tvrdio da u priči nema ničeg spornog iako su se repovi za tim dugo vukli.

ohatinski autor je niza stručnih i znanstvenih članaka i knjiga pa je tako 2017. godine njegovu knjigu "Time and Economics: The Concept of Functional Time" (Vrijeme i ekonomija: Koncept funkcionalnog vremena) objavio jedan od najvećih svjetskih akademskih izdavača Palgrave Macmillan.

Autor je knjige "Kriza u Hrvatskoj", a ovih mu je dana u izdanju Naklade Ljevak objavljena autobiografsku knjiga "Persona non grata“.

"Pratili su me atributi kejnesijanac, monetarist, suverenist... Bilo je i drugačijih, ovisno o autoru, trenutku ili ciljevima. Nikad se nisam smatrao ničim od toga. Nastojao sam gledati što se stvarno zbiva i misliti svojom glavom. S takvim pristupom nije jednostavno naći istomišljenike niti je ugodno. Za svoje se poglede trebate izboriti čvrstim argumentima, gubeći prijatelje, a ponekad stvarajući i neprijatelje", zapisao je uz ostalo u svojoj autobiografiji Rohatinski.