Niti jedna zemlja ne prelazi s prljave na čistu energiju dovoljno brzo da bismo porast globalnog zatopljenja mogli održati ispod dva stupnja Celzija, doznaje se u srijedu iz izvješća Climate Change Performance Index 2017 koji pokriva 58 zemalja odgovornih za 90 posto emisije ugljičnog dioksida.
Usprkos procvatu obnovljivih izvora energije, posebice sunčeve energije i energije vjetra, 'neophodna energetska revolucija i dalje se odvija presporo', stoji u izvješću predstavljenom na margini UN-ove konferencije o klimi u Marakešu. Godišnja procjena nacionalnih politika glede borbe protiv klimatskih promjena pokazala je da se Europska unija od predvodnika premetnula u 'ljenjivca', uz neke časne iznimke. Među njima je u prvom redu Francuska, zahvaljujući djelomično svojoj ulozi u potpisivanju povijesnog Pariškog sporazuma. Sportskim rječnikom, srebro i bronca pripali su Švedskoj i Velikoj Britaniji, zahvaljujući vladama koje više nisu na vlasti.
Kanada, Australija i Japan nalaze se na dnu ljestvice, iako neke promjene koje su uvele vlade u Canberri i Ottawi nagovješćuju poboljšanja u smjeru 'zelene' politike. SAD, iza Kine drugi po redu zagađivač, ocijenjen je također vrlo loše, podbacivši u svim ocjenjivačkim kategorijama. Ukoliko novoizabrani predsjednik Donald Trump ostvari svoju prijetnju i povuče se iz Pariškog sporazuma, SAD može očekivati daljnji pad 'rankinga' po pitanju politike zaštite okoliša.
I Kina, koja je drastično usporila potrošnju fosilnih goriva i razvija kapacitete solarne energije i energije vjetra, dobila je 'lošu' ocjenu, zauzevši 48. od 58 mjesta. No, Kina je, što se tiče emisije CO2, na dobrom putu i mogla bi ostvariti ciljeve zadane do 2030. 'Nacionalne vlade više nemaju isprika da Pariški sporazum ne ugrade u nacionalni zakon', kazao je glavni autor izvješća Jan Burck. Pozitivnim smatra činjenicu da se rast obnovljivih izvora energije nastavlja usprkos padu cijena nafte.
