'Žalitelj traži od Žalbenog vijeća ukidanje prvostupanjske presude', navodi se u najavi žalbe podnesenoj u ponedjeljak u kojoj je opisano 12 osnova za žalbu

Markačeva obrana navodi da je raspravno vijeće, u pogledu udruženog zločinačkog pothvata (UZP), počinilo pogreške i u primjeni prava i u interpretaciji činjenica.

Prvostupanjsko vijeće Haaškoga suda 15. travnja proglasilo je krivima generale Gotovinu i Markača i osudilo ih na kazne zatvora od 24 i 18 godina za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio tijekom i nakon Oluje prisilno i trajno ukloniti srpsko stanovništvo s okupiranih područja u Hrvatskoj.

'Raspravno vijeće moralo se prvo upitati je li operacija Oluja bila legitimna vojna operacija kojom je Republika Hrvatska vratila kontrolu nad svojim teritorijem. Ukoliko jest, raspravno vijeće je jedino moralo kao dokaze udruženog zločinačkog pothvata razmotriti one koji se ne bi razumno mogli objasniti kao dokazi legitimnog vojnog planiranja. To što raspravno vijeće nije odabralo ispravni pristup predstavlja pogrešku u primjeni prava', poručuje Markačeva obrana u podnesku koji je Haaški sud objavio u utorak.

Obrana generala Ante Gotovine pozvala se na poništavanje pogrešnih zaključaka raspravnog vijeća na temelju kojih je donesena osuđujuća presuda. Traži da žalbeno vijeće stoga oslobodi generala Gotovinu krivnje.

Žalba je, prenosi HRT, najavljena po sedam osnova. Ističe se da presuda počiva na pogrešnom zaključku da su svi topnički projektili koji su pali na udaljenost veću od 200 m od vojnog cilja nezakoniti. Uz ostalo, navodi se da je raspravno vijeće pogrešno zaključilo da je postojao udruženi zločinački pothvat hrvatskog državnog i vojnog vrha s ciljem progona srpskog stanovništva i da je Gotovina bio njegov član.

Obrana upozorava da ne postoji dokaz, uključujući Brijunski transkript, koji bi govorio o planiranju odlaska srpskog stanovništva zločinačkim sredstvima.

Ostavljanje koridora za bijeg stanovništva ne predstavlja niti zločin protiv čovječnosti niti povredu ratnog prava i običaja, podsjećaju odvjetnici.

'Ukratko, čak i da je na Brijunima postojao plan za odlazak Srba tijekom trajanja neprijateljstava, ne postoji dokaz zločinačkog plana', pišu Markačevi branitelji koji poručuju da je vijeće pogrešno interpretiralo ono što je izrečeno na sastanku hrvatskog državnog i vojnog vrha na Brijunima 31. srpnja 1995. kada je planirana Oluja.

'Cilj brijunskog sastanka bio je planiranje legitimne vojne operacije'.

I Markačeva obrana kao i Gotovinina poručila je da je sudsko vijeće pogriješilo i u zaključku da su ubojstva, zlostavljanje, pljačka i razaranja bili predvidiva posljedica UZP-a.

Raspravno vijeće pogriješilo je i u pogledu zaključaka o sudjelovanju generala Markača u udruženom zločinačkom pothvatu, navodi se u podnesku, kao i u pogledu njegovih postupaka.

Tako se navodi da su pogrešni zaključci o Markačevoj umiješanosti u prikrivanje zločina u Gruborima i Ramljanima.

Obrana poručuje i da su pogrešni zaključci o sudjelovanju specijalne policije u pljačkanju Gračaca, kao i o neselektivnom granatiranju toga grada te o Markačevu sudjelovanju u tome.

Vijeće je pogrešno zaključilo i da je specijalna policija razarala Donji Lapac te da je odgovorna za ubojstva koja im vijeće pripisuje.

Također pogrešni su zaključci o deportaciji srpskog stanovništva. Markačeva obrana u najavi žalbe ukazuje na to da je oslanjanje na doktrinu proširenog zločinačkog pothvata u suprotnosti sa Statutom Haaškog suda.