Njemački predsjednik Joachim Gauck je u Zagrebu izjavio kako Hrvatska mora ispuniti uvjete kako bi se ratificirao njezin ulazak u EU. Proces monitoringa se treba shvatiti vrlo ozbiljno, upozorio je njemački predsjednik, naglasivši da Hrvatska treba ispuniti sve dogovorene uvjete za ulazak u EU, što je prenio i svojem domaćinu Ivi Josipoviću u bilateralnom razgovoru na Pantovčaku.

Joachim Gauck nalazi se u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj, tijekom kojeg će se susresti s premijerom Zoranom Milanovićem i predsjednikom Sabora Josipom Lekom. No, prvi termin na Guackovom rasporedu je bio razgovor s njegovim domaćinom, hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem. Dvojica su se predsjednika u razgovoru zadržala duže nego što je predviđeno protokolom, pa je njihova zajednička press konferencija kasnila oko petnaestak minuta.

Josipović je istaknuo da je ovo 'veliki dan za Hrvatsku', s obzirom na to da je posjet predsjednika Gaucka još jedna potvrda kako je 'Njemačka prijateljska zemlja koja podržava Hrvatsku'. Razgovaralo se o procesu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, provođenju reformi i gospodarskoj klimi, ali su dva predsjednika načeli i neke 'važne općedruštvene teme', kako je rekao Josipović. Tu se misli na 'suočavanje s prošlošću i ljudskim pravima' te 'vrijednostima koje se njeguju u hrvatskom društvu, a koje će nas učiniti poželjnim partnerom u EU-u'.

Njemački predsjednik Joachim Gauck je naglasio kako između njega i Josipovića postoji 'potpuno suglasje oko temeljnih vrijednosti' te da je Hrvatska za njega dio Europe. Njemački je predsjednik izrazio veliki optimizam oko ulaska Hrvatske u Uniju, ali i naglasio da 'monitoring nije sporedna stvar' te da Hrvatska treba ispuniti ono što je dogovoreno. Kada je pak riječ o kritikama koje su došle iz Bundestaga u pravcu Hrvatske, Gauck je napomenuo kako je s njime u delegaciji i nekoliko članova njemačkog parlamenta, koji se ovako mogu uvjeriti u hrvatski napredak.

Nakon kratkog uvodnog izlaganja predsjednicima su novinari postavili nekoliko pitanja, između ostaloga o ratifikaciji hrvatskog ulaska u EU, odnosu prema prošlosti i što Hrvatska može u tome naučiti od Njemačke, Gauck je objasnio da je u njegovoj domovini proces suočavanja s mračnim stranama vlastite prošlosti trajao desetljećima, ali da se kroz njega dobiva vjerodostojnost i iznova definira cijela nacija. 'Vlastitu povijest treba gledati kritički', istaknuo je Gauck, istaknuvši pozitivnu ulogu civilnog u tome. Njemački je predsjednik spomenuo da je u tom procesu najteže mijenjati vlastiti mentalitet te da ta promjena ovisi i o nadolazećim generacijama. 'Pomirenje je moguće samo kroz istinu, dakle mora se očuvati dostojanstvo činjenica', rekao je Gauck, dodavši kako mu je jasno da su sada ekonomske teme prioritet u Hrvatskoj, ali da će se jednom i ova zemlja – poput Njemačke nakon Drugog svjetskog rata – upitati: 'Tko smo mi?'

Kada je pak riječ o tome zbog čega se iz Njemačke moglo čuti toliko kritika na račun Hrvatske, predsjednik Gauck je objasnio da se zbog krize eura mnogo više pažnje u tamošnjoj javnosti pridaje ulasku novih članica u EU, što se ne treba tumačiti kao antihrvatsko raspoloženje. 'Njemačka je težnje Hrvatske pozitivno gledala i prije, u tome se ništa nije promijenilo', izjavio je Gauck.