Izmjenama izbornih pravila u godini održavanja parlamentarnih izbora Hrvatska bi mogla ući u ustavnu krizu, upozoravaju političari i stručnjaci iz sfere ustavnog prava, a o svemu će konačnu riječ u petak dati Ustavni sud
Pred Ustavnim sudom naći će se ocjena ustavnosti izmjena Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina na koju su upozorili GONG HHO i SDF. Sporan je način izbora saborskih zastupnika nacionalnih manjina po kojem bi manjine zastupljene s manje od 1,5 posto imale dvostruko pravo glasa, a srpskoj manjini jamče se najmanje tri zastupnika. Sumnja se da takav model najviše pogoduje SDSS-u
S druge strane, otvara se i mogućnost stvaranja ustavne krize, ukoliko se zakon proglasi neustavnim, zbog činjenice da se izborna pravila mijenjaju u manje od godinu dana od najavljenih izbora. 'Državu su već doveli u ustavnu krizu oni koji su političkom trgovinom išli na rješenja kakva ne postoje nigdje na svijetu, posebno u izboru predstavnika manjina koje u ukupnom stanovništvu imaju manje od 1,5 posto, odnosno onih kojih je više od tog cenzusa', ukazuje Branko Smerdel, stručnjak za ustavno pravo.
Podsjeća kako je već više puta 'neizravno upozorio Ustavni sud da su o spornim izmjenama trebali odlučivati prije onog roka koji su sami zadali, a to je 11. ožujka'. 'Kad je prošao taj rok, savjetovao sam Ustavnom sudu da to predaju Saboru, jer su preslabi da to riješe, pa ćemo doći u tešku situaciju u kojoj se može govoriti i o ustavnoj krizi', upozorava Smerdel.
Po njegovu mišljenju, 'prava manjina neće se ojačati na način da tzv. zastupnici ulaze u Sabor s 200-300 glasova birača i stvaraju profesionalni klub koji trguje s velikim strankama, nego ojačavanjem njihovih prava kroz zakonodavstvo'. 'Tužakanjem naokolo sad se pojedini manjinski zastupnici pozivaju na stečena prava, zaboravljajući da to nisu ona prava koja postoje na papiru', ukazuje Smerdel.
Ako Ustavni sud doista i odluči pozitivno o primjedbama triju udruga, profesor Smerdel napominje kako 'obavezno moraju reći da se izbori moraju održati po zakonu po kojem su održani izbori prethodna tri puta u kojima postoje drugačija rješenja za manjine' za koja smatra da su bolja od posljednjeg, ujedno i spornog prijedloga.
Saborski zastupnici nacionalnih manjina, ponajprije Milorad Pupovac i Furio Radin, gorljivo brane svoje stajalište da samo inzistiraju na poštivanju zakona te da pokušavaju upozoriti na odluke koje bi mogle imati utjecaja na najvažniji demokratski proces jednog društva, a to su izbori.
'Najmanje godinu dana prije isteka ustavnoga roka o održavanju izbora ne mogu se mijenjati izborna pravila. Taj rok je prošao 11. ožujka i, kao što se nisu mogle mijenjati izborne jedinice, tako se ne mogu mijenjati ni pravila u izboru predstavnika nacionalnih manjina', poručio je Milorad Pupovac, odbacujući tvrdnje da se njima pogoduje njegovom SDSS-u.
Uz potvrdu održavanja sjednice Ustavnog suda, njegova predsjednica Jasna Omejec nije mogla davati nikakav komentar na glasine koje su se čule proteklih dana da se na ustavne suce vrši pritisak, niti je mogla prejudicirati odluku. 'Odluke su na svim sucima Ustavnog suda i one će govoriti same za sebe', kratko je odgovorila sutkinja Omejec.
I iz Ureda predsjednika Ive Josipovića, kojemu su se obratili manjinski zastupnici s upozorenjem na moguće izmjene izbornih pravila i potencijalno stvaranje ustavne krize, kratko je odgovoreno da će se očitovati tek nakon pravorijeka Ustavnog suda
