Jedinstvo unutar EU-a poljuljano je odbijanjem mađarskog premijera Orbána da podrži deklaraciju kojom se izražava solidarnost s Ukrajinom. Tekst je uključivao poziv Rusiji da pokaže stvarnu političku volju za okončanjem rata. Ovo nije prvi put da Mađarska zauzima drugačiji stav, no diplomati naglašavaju kako Orbán unatoč neslaganjima na kraju pristane na zajedničke odluke, piše Guardian.

Zelenskij je apelirao na čelnike EU-a da ne popuste u sankcijama prema Rusiji, dok se ne povuče iz okupiranih teritorija i ne plati odštetu za nanesenu štetu. 'Jednostavno je antieuropski kada jedna osoba blokira odluke koje su važne za cijeli kontinent', poručio je Zelenski, aludirajući na Mađarsku.

Stoltenberg poziva na jačanje europske obrane

Bivši glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, sada ministar financija Norveške, naglasio je kako nesigurnost oko američke potpore NATO-u ne bi trebala biti razlog za odustajanje od saveza, već poticaj europskim zemljama i Kanadi da povećaju svoje doprinose.

Stoltenberg je istaknuo kako Europa mora ojačati svoje kapacitete, neovisno o tome hoće li SAD smanjiti svoje sudjelovanje u NATO-u. 'Europski saveznici i Kanada moraju se više angažirati kako bismo osigurali da NATO ostane snažan savez', izjavio je Stoltenberg.

Stoltenberg je istaknuo kako, bez obzira na to hoće li SAD odlučiti smanjiti svoje doprinose NATO-u, ostalim članicama saveza ključno je da 'ostanu zajedno' i 'pojačaju svoje napore'.

'Moramo učiniti sve što možemo kako bismo osigurali da NATO ostane snažan savez između Sjeverne Amerike i Europe, savez koji nas već više od 75 godina čuva. Bilo je razlika i neslaganja i ranije, ali uspjeli smo ih prevladati shvaćajući da smo svi sigurniji kada stojimo zajedno', rekao je Stoltenberg u Kopenhagenu.

'Ako SAD odlučI smanjiti svoje doprinose NATO-u, još je važnije da se mi ostali u NATO-u držimo zajedno i povećamo svoj angažman, kako to sada čine europski saveznici. Ne treba zaboraviti ni Ujedinjeno Kraljevstvo, koje je druga najveća vojna sila u NATO-u nakon Sjedinjenih Država', dodao je.

Stoltenberg je priznao da ne može isključiti mogućnost da SAD smanje svoj doprinos NATO-ovim zapovjednim strukturama ili snagama, ali očekuje da će SAD ostati saveznik NATO-a. 'Odgovor na to nije odustajanje od NATO-a, već jačanje europskih i kanadskih doprinosa savezu', naglasio je.

Nejedinstvo unutar EU-a oko vojne pomoći Ukrajini

Unatoč dogovoru unutar EU-a o 'hitnom povećanju napora' za potporu ukrajinskoj obrani, plan vojne pomoći vrijedan 40 milijardi eura propao je zbog nedostatka podrške većih članica, uključujući Francusku, Španjolsku i Italiju. Kaja Kallas, glavna predstavnica EU-a za vanjsku politiku i inicijatorica plana, sada predlaže 'manju' verziju, koja uključuje opskrbu s dva milijuna granata u vrijednosti od pet milijardi eura.

Kallas je priznala da plan nije dobio univerzalnu podršku: 'Za svaku zemlju, ključni su domaći politički čimbenici, kao i razumijevanje javnosti o tome što treba učiniti, a to se razlikuje od države do države.' Razgovori o planu vrijednom 800 milijardi eura, koji bi omogućio Europi da do 2030. godine spriječi moguće napadače, otkrili su geografske razlike u pristupu ponovnom naoružavanju Europe.

Poljski premijer Donald Tusk izjavio je kako samit predstavlja završetak prve faze "možda najvažnijeg projekta u desetljećima: stvaranja sigurne, naoružane i ujedinjene Europe protiv ruske prijetnje". Litavski predsjednik Gitanas Nausėda dodao je da Europa sada donosi stratešku odluku, usporedivši trenutnu situaciju s razdobljem prije Drugog svjetskog rata. 'Moramo se naoružati jer ćemo inače biti sljedeća žrtva ruske agresije', upozorio je.

Međutim, Španjolska i Italija, koje izdvajaju manje od ciljanih dva posto BDP-a na obranu prema NATO-ovim standardima, naglašavaju potrebu šire definicije sigurnosnih prijetnji. Španjolski premijer Pedro Sánchez izjavio je kako ne voli izraz 'ponovno naoružavanje', koji Europska komisija često koristi, te istaknuo važnost prilagodbe različitim sigurnosnim izazovima. 'Izazovi s kojima se suočavamo na južnom susjedstvu nešto su drugačiji od onih s kojima se suočava istočni bok', kazao je.

Financijska dilema europske obrane

Početkom ovog mjeseca Europska komisija predstavila je plan vrijedan 800 milijardi eura, koji uključuje paket zajmova od 150 milijardi eura i fleksibilnija fiskalna pravila koja bi omogućila dodatno zaduživanje od 650 milijardi eura. Iako su čelnici EU-a podržali okvir plana, mnoge zemlje nisu voljne produbiti svoje dugove i zalažu se za EU subvencije.

Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis pozvao je na 'ozbiljniju raspravu' o dodjeli subvencija članicama EU-a za ključne investicije. S druge strane, Nizozemska i Njemačka protive se zajedničkom zaduživanju za stvaranje takvih subvencija.

Stoltenberg je zaključio kako je opravdano što su američki predsjednik Trump i drugi tražili veći doprinos europskih saveznika. 'Dobra vijest je da europske zemlje sada čine više', istaknuo je.